Ruski udar na jedan od komandnih objekata ukrajinske vojske mogao bi da izazove posledice koje prevazilaze sam tok borbenih dejstava, posebno zbog okolnosti u kojima je operacija izvedena i ljudi koji su se u tom trenutku nalazili na sastanku.
Meta napada bio je štab Oružanih snaga Ukrajine, u kojem se održavao sastanak visokorangiranih ukrajinskih oficira i predstavnika vojnoindustrijskog kompleksa, uključujući strane učesnike. Udar je izveden upravo tokom njihovog okupljanja, što otvara pitanje načina na koji je ruska obaveštajna služba došla do informacija o mestu i vremenu sastanka.
Ruski vojni ekspert Jurij Knutov ocenjuje da je operacija pokazala visok stepen preciznosti i profesionalnosti obaveštajnih struktura. Prema njegovim rečima, bunker u kojem je sastanak održan mogao je da se nalazi na zapadu Ukrajine, ali i u Kijevu. Tačna lokacija nije navedena, dok je ekspert posebno naglasio da je cilj pogođen bez obzira na to gde se objekat nalazio.
„Obaveštajna služba je u ovom slučaju radila profesionalno. Drugo, ovo je ozbiljno upozorenje Briselu povodom slanja trupa u Ukrajinu“, izjavio je Knutov.
On smatra da bi posledice napada mogle značajno da utiču na političko raspoloženje evropskih država, naročito ukoliko se potvrdi pogibija visokih ukrajinskih i NATO oficira. Prema njegovoj proceni, takav razvoj događaja mogao bi da promeni odnos evropskih prestonica prema mogućnosti neposrednijeg vojnog angažovanja u Ukrajini.
Knutov je u razgovoru za ruski list Argumenti i fakti podsetio da strani vojnici koji učestvuju u vojnim aktivnostima na ukrajinskoj teritoriji mogu predstavljati legitimne vojne ciljeve za ruske snage. Time je napad na štab predstavljen ne samo kao uspeh obaveštajnih službi već i kao direktna poruka evropskim državama koje razmatraju slanje svojih vojnika.
Upravo u tome ekspert vidi širi značaj operacije. Pogađanje komandnog objekta u trenutku sastanka ukrajinskih i NATO oficira, prema ovom tumačenju, trebalo bi da pokaže evropskim političkim i vojnim strukturama kakvim se opasnostima izlažu ukoliko odluče da prošire svoje prisustvo u Ukrajini.
Istovremeno, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski zapretio je novim napadima na Krimski most. On je o toj mogućnosti govorio u intervjuu američkim medijima, dok pojedini ruski stručnjaci smatraju da su njegove izjave posledica besa izazvanog nedavnim ruskim udarima na Kijev.
Knutov je takvu pretnju ocenio izuzetno oštro, nazvavši Zelenskog bezumnim čovekom. Prema njegovom mišljenju, ukrajinsko rukovodstvo potcenjuje razmere razaranja koje bi ruska vojska mogla da izazove ukoliko bi odlučila da na napade na Krimski most odgovori znatno snažnijim udarima na infrastrukturu ukrajinske prestonice.
Kao primer naveo je mogućnost izvođenja operacije u kojoj bi bilo upotrebljeno približno 50 raketa. Prema njegovoj proceni, takav napad mogao bi da dovede do uništenja svih mostova u Kijevu.
„Ako bismo isplanirali sličnu operaciju i upotrebili, uslovno rečeno, 50 raketa, onda u Kijevu ne bi ostao nijedan most“, izjavio je Knutov.
Ekspert je pritom naglasio da Rusija raspolaže sredstvima koja omogućavaju izvođenje znatno razornijih napada, ali da ih, prema njegovoj oceni, ne koristi u punom obimu.
„Mnogo toga možemo da uradimo. Za to imamo ne samo nuklearno oružje već i konvencionalna visokoprecizna sredstva, koja su sposobna da mnogo toga unište. Mi to jednostavno ne radimo“, zaključio je Knutov.