Na svetskom tržištu materijala za proizvodnju bespilotnih letelica odvija se sve oštrija borba za resurse, a posledice već osećaju proizvođači vojne opreme u Rusiji i Ukrajini.
Naglo povećanje potražnje za optičkim vlaknima, koja omogućavaju upravljanje dronovima bez korišćenja radio-signala, izazvalo je ozbiljne poremećaje u snabdevanju.
Istovremeno, rast industrije veštačke inteligencije dodatno opterećuje proizvodne kapacitete, pošto se ista tehnologija koristi u velikim centrima za obradu podataka.
U takvim okolnostima sve veći značaj dobijaju kineski proizvođači, koji kontrolišu najveći deo globalne ponude. Ruski i ukrajinski kupci pokušavaju da obezbede dugoročne isporuke, ali njihove mogućnosti nabavke znatno se razlikuju.
Prednost koju je Ukrajina imala u oblasti bespilotnih letelica sada je ugrožena zbog poskupljenja ključnog materijala za proizvodnju dronova otpornih na elektronsko ometanje. Financial Times navodi da je cena visokokvalitetnih optičkih vlakana porasla više od šest puta, dok Moskva raspolaže većim finansijskim mogućnostima i aktivno otkupljuje dostupne zalihe.
Tokom poslednje dve godine na ratištu su se proširile bespilotne letelice kojima operateri upravljaju pomoću izuzetno tankog optičkog kabla. Kabl se tokom leta odmotava sa kalema postavljenog na dronu, čime se obezbeđuje neposredna veza sa operatorom.
Takvi uređaji praktično su neosetljivi na klasična sredstva radioelektronskog ometanja, jer ona deluju na bežičnu komunikaciju. Upravo ta osobina učinila je optička vlakna izuzetno traženim materijalom u vojnoj industriji.
Prema podacima trgovaca i ukrajinskih proizvođača dronova, cena jednog kilometra visokokvalitetnog optičkog vlakna porasla je tokom proleća sa približno četiri na gotovo 30 dolara. Istovremeno, centri za obradu podataka povećavaju nabavke optičkih kablova, posebno zbog ubrzane izgradnje infrastrukture za veštačku inteligenciju.
Ahmed Ali, vodeći analitičar za optička vlakna i kablovske proizvode britanske konsultantske kompanije CRU, objašnjava da globalnu potražnju sada oblikuju tri velika sektora: telekomunikacije, centri za obradu podataka i bespilotne letelice.
Prema njegovim rečima, dronovi upravljani optičkim kablovima počeli su značajnije da utiču na svetsku potrošnju 2025. godine, prvenstveno zbog sukoba Rusije i Ukrajine. Tokom 2026. potražnja je dodatno porasla, a dve zemlje ostale su njeni glavni pokretači u vojnom segmentu tržišta.
Međutim, mogućnosti Moskve i Kijeva da obezbede potrebne količine nisu jednake.
Ukrajinski trgovac koji nabavlja optička vlakna u Kini objašnjava da ruski kupci posluju centralizovano i zaključuju direktne ugovore sa kineskim dobavljačima. Takav sistem omogućava kupovinu ogromnih količina, dok se ukrajinske narudžbine raspoređuju između stotina kompanija i posrednika.
Ruski kupci pritom pokazuju znatno manju osetljivost na povećanje cena. Informacije o stanju na tržištu ukrajinski trgovac dobija neposredno od kineskih kompanija sa kojima posluje.
Rast troškova već dovodi u pitanje ekonomsku opravdanost proizvodnje pojedinih bespilotnih letelica.
Aleksandar Jakovenko, osnivač ukrajinske kompanije TAF Industries, izjavio je da samo optičko vlakno potrebno za dron dometa 30 kilometara može koštati gotovo 1.000 dolara.
Zbog toga se mnogi proizvođači opredeljuju za klasično radio-upravljanje i satelitske terminale Starlink, čija cena iznosi oko 300 dolara.
Smatra se da je Starlink teško ometati sredstvima radioelektronske borbe, pošto njegovi terminali koriste fazne antenske rešetke koje rade na više frekvencija, kao i snažne signale satelita u niskoj Zemljinoj orbiti.
Ukrajinska kompanija Stellarion iz Kijeva pokušava da se prilagodi novim tržišnim uslovima. Ona proizvodi udarne bespilotne letelice porodice Deadliner u dve verzije, sa radio-upravljanjem i upravljanjem putem optičkog kabla.
Predstavnik kompanije izjavio je da proizvođač nastoji da zaključi dugoročne ugovore kako bi unapred obezbedio stabilne cene materijala.
Posebnu težinu ovom problemu daje položaj Kine u globalnoj industriji optičkih vlakana.
Analiza jedne od najvećih kineskih investicionih banaka, Huatai Securities, pokazuje da na Kinu otpada više od polovine svetske proizvodnje optičkih vlakana i gotovo polovina proizvodnje gotovih optičkih kablova.
Povećavanje proizvodnje otežava ograničena dostupnost skupih staklenih predformi, odnosno specijalnih poluproizvoda iz kojih se izvlače optička vlakna.
Analitičari Huatai Securities očekuju da će potražnja za kablovima namenjenim bespilotnim letelicama naglo porasti tokom 2026. godine i ostati visoka u dužem periodu.
Njihove procene pokazuju da bi ruske i ukrajinske narudžbine mogle doprineti povećanju prodaje optičkih vlakana za dronove na 146 miliona kilometara tokom ove godine. To predstavlja rast od 155 odsto u odnosu na 2025.
Istovremeno, Ukrajina planira proizvodnju najmanje tri miliona FPV dronova, dok se očekuje da će Rusija proizvesti približno 3,5 miliona takvih letelica.
Kineska industrija, međutim, nema neograničene mogućnosti za povećanje isporuka. Desetine tamošnjih kompanija proizvode gotove kablove većeg prečnika spajanjem pojedinačnih vlakana, prvenstveno za potrebe centara za obradu podataka.
Samo nekoliko proizvođača sposobno je da sama optička vlakna izrađuje u industrijskim razmerama. Među njima su Hengtong iz Sudžoua, kao i kompanije YOFC i Fiberhome iz Vuhana.
Njihovi proizvodi široko se koriste i u civilnim telekomunikacionim projektima, što dodatno otežava jasno razdvajanje vojne i komercijalne potražnje.
Koliki je značaj tržišta bespilotnih letelica za kineske proizvođače pokazala je i Kantonska izložba, najveći izvozni sajam u Kini, održana prošlog meseca.
Kompanija Potel Cable Group iz provincije Đangsi predstavila je na svom štandu deblje kablove namenjene centrima za obradu podataka, ali i pojedinačna optička vlakna koja se obično koriste u dronovima. Posetioci su mogli da vide i kalem za odmotavanje kabla tokom leta bespilotne letelice.
U promotivnim materijalima kompanije Rusija je navedena kao jedno od ciljnih tržišta.
Džulija Li, menadžerka prodaje kompanije Potel, izjavila je za Financial Times da je od februara udeo potražnje za komponentama sa jednim optičkim vlaknom, kakve koriste bespilotne letelice, porastao sa nule na približno polovinu ukupne prodaje kompanije.
Uređaj za odmotavanje optičkog vlakna sa drona proizvodi druga kompanija.
Li je objasnila da se proizvodi isporučuju različitim državama, često preko nezavisnih distributera, dok proizvođač ne proverava detaljno njihovu krajnju namenu.
„Ne ulazimo u to šta kupac namerava da radi sa tim proizvodima. Najvažnije nam je da dobijemo novac“, izjavila je Li.
Četiri kineska proizvođača kablova srednje veličine potvrdila su da su poslednjih meseci dobijala zahteve domaćih i stranih kupaca za isporuku pojedinačnih optičkih vlakana. Njihovi predstavnici smatraju da je najveći deo tih narudžbina verovatno povezan sa proizvodnjom bespilotnih letelica.
Ovakva trgovina otvara i pitanje međunarodnih sankcija.
Nakon izbijanja sukoba Rusije i Ukrajine u februaru 2022. godine, Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Velika Britanija uvele su sankcije stotinama kineskih kompanija zbog isporuka vojne opreme, tehnologija dvostruke namene i komponenti koje koristi ruska odbrambena industrija.
Ipak, optička vlakna koja se koriste za upravljanje dronovima imaju drugačiji pravni položaj.
Valid Tahirheli, partner advokatske kancelarije Eldwick Law i stručnjak za britanske sankcije protiv Rusije, izjavio je da mu nije poznato da su SAD, EU ili Velika Britanija sankcionisale neku kinesku kompaniju konkretno zbog izvoza optičkih vlakana namenjenih ruskim bespilotnim letelicama.
Sama isporuka takvih kablova ruskim ili ukrajinskim kupcima ne predstavlja automatski kršenje kineskih propisa, jer optička vlakna nisu neposredno klasifikovana kao roba dvostruke namene.
Kinesko Ministarstvo trgovine kontroliše izvoz telemetrijske opreme koja se koristi za upravljanje bespilotnim letelicama, ali optička vlakna nisu izričito obuhvaćena tom kategorijom.
Predstavnici industrije ipak upozoravaju da carinske vlasti mogu ograničiti isporuke za koje procene da imaju značaj za nacionalnu bezbednost. Ministarstvo trgovine nije odgovorilo na zahtev za komentar.
Promene su već primetne u načinu na koji pojedini kineski dobavljači organizuju izvoz.
Ukrajinski trgovac otkrio je da od avgusta određene pošiljke optičkih vlakana stižu bez logotipa i oznaka proizvođača. Istovremeno, neki dobavljači postali su oprezniji kada je reč o trgovini ovom vrstom robe.
Za Kijev problem nije samo visoka cena, već i činjenica da obe strane konkurišu za ograničene količine istog materijala.
„Optička vlakna koja ne dobije Ukrajina dobijaju Rusi. To je praktično igra sa nultom sumom“, upozorio je trgovac.
Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da Peking strogo kontroliše izvoz proizvoda dvostruke namene i odbacilo optužbe koje povezuju kinesku trgovinu sa sukobom.
„Protivimo se korišćenju teme sukoba za diskreditaciju Kine“, poručilo je ministarstvo.