Novi izborni rezultati u Nemačkoj dodatno su zaoštrili sukob između Alternative za Nemačku (AfD) i Hrišćansko-demokratske unije (CDU) kancelara Fridriha Merca.
Posle uspeha u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, rukovodstvo AfD-a tvrdi da više nije reč samo o pojedinačnim izbornim iznenađenjima, već o promeni odnosa snaga u nemačkoj politici.
Kopredsednica AfD-a Alis Vajdel izjavila je da je njena stranka od CDU preuzela status „narodne stranke“ u Nemačkoj. Takvu ocenu iznela je nakon ubedljivog poraza demohrišćana na pokrajinskim izborima u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, gde CDU nije uspeo ni da pređe izborni prag od pet odsto.
Vajdel smatra da uzrok takvog rezultata nije samo u kampanji ili pojedinačnim kandidatima. Po njenoj oceni, CDU je kažnjen zato što sprovodi levičarsku politiku iako se biračima predstavlja kao konzervativna stranka.
Posebno je kritikovala strategiju takozvanog „zaštitnog zida“, odnosno odluku CDU da ni pod kojim uslovima ne sarađuje sa AfD-om. Vajdel smatra da je upravo takav pristup demohrišćane gurnuo u složene koalicije sa strankama leve orijentacije i doprineo njihovom slabljenju.
Kao još jedan primer navela je rezultat CDU u Berlinu. Demohrišćani su tamo osvojili 18,8 odsto glasova, znatno manje od 28,2 odsto koliko su dobili 2023. godine. Levica je, prema projekcijama, osvojila 25,7 odsto, a Vajdel je slabiji rezultat CDU povezala sa, kako je ironično rekla, „posebno ‘inteligentnom’ politikom zaštitnog zida“.
„CDU više nikada neće pobediti na saveznim izborima“, poručila je Vajdel.
Još oštriju poruku uputio je drugi kopredsednik AfD-a Tino Krupala, koji je CDU opisao kao „pseudokonzervativnu“ stranku. Komentarišući rezultat u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, rekao je: „Razbili smo CDU“.
AfD je, prema preliminarnim rezultatima, u toj pokrajini osvojio prvo mesto sa 38,2 odsto glasova. To predstavlja rast od čak 21,5 procentnih poena u odnosu na pokrajinske izbore održane 2021. godine. Krupala je na osnovu tog rezultata ocenio da njegova stranka „jasno ima mandat da ovde upravlja“.
Nasuprot tome, CDU Fridriha Merca završio je sa svega 4,9 odsto glasova, zbog čega nije uspeo ni da uđe u pokrajinski parlament. Merc je rezultat svoje stranke nazvao „katastrofom“, ali je odbio da podnese ostavku.
Za CDU je posebno nepovoljno što poraz nije došao izolovano. Samo dve nedelje ranije stranka je na pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhaltu završila sa 17,2 odsto glasova, dok je AfD tamo osvojio 43,8 odsto.
Krupala očekuje da će AfD slične rezultate ponoviti i na narednim pokrajinskim izborima. „Plavi talas je nezaustavljiv“, rekao je, koristeći boju stranke kao simbol njenog političkog uspona.
Prema njegovoj oceni, nemački birači „očekuju politički zaokret u ovoj zemlji, a ne samo promenu ljudi na funkcijama“. U tom kontekstu ocenio je i da je ostavka kancelara Merca „odavno zakasnela“.
Niz rezultata u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, Berlinu i Saksoniji-Anhaltu tako je otvorio mnogo šire pitanje od pojedinačnog pokrajinskog poraza.
AfD svoj rast predstavlja kao dokaz da se politička ravnoteža u Nemačkoj menja, dok strategiju CDU da odbija saradnju sa tom strankom označava kao jedan od ključnih razloga zbog kojih demohrišćani završavaju u koalicijama sa levicom i gube deo konzervativnog biračkog tela.