On je rekao da je Srbija lider u ovom delu sveta po kulturi sećanja, te da će sećanja na žrtve i nastaviti da neguje.
“Centar za društvenu stabilnost, koji je i organizator ovog događaja, pokazao je ovim panelom zajedno sa Fondacijom ‘Svetozar Miletić’ jednu intelektualnu hrabrost i spremnost da se suprotstave makijavelizmu u politici”, naveo je Đurić.
Đurić je dodao i da ovaj centar i fondacija imaju snage da se suprotstave brutalnoj zloupotrebi osetljivih i bolnih tema kao što su pitanja vezana za pojam i koncept genocida, ali i istorijskom revizionizmu.
“Danas je u Novom Sadu ugošćen Efraim Zurof, jedan od najvećih živih poznavalaca Holokausta, borac za kažnjavanje odgovornih za najteža dela u II svetskom ratu, to nam puno znači”, kazao je Đurić.
Prema njegovim rečima, činjenica da je Srbija lider u ovom delu sveta kada je reč o negovanju sećanja na žrtve Holokausta, oličena je u činjenici da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić odlikovao i gospodina Zurofa.
“Nastavićemo da negujemo sećanje i na pravednike među narodima s obzirom da Srbi imaju najviše onih koji su štiti Jevreje. Pomenuli smo i to da više od 21 živog taoca danas i dalje čami u Hamasovom ropstvu, među kojima je i srpsko-izraelski državljanin”, rekao je Đurić i pozvao na oslobađanje Jalona.
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon rekao je da mladi o Jasenovcu znaju sve više i više.
“Država Srbija ulaže puno u kulturu sećanja da ne zaboravimo šta se dešavalo na ovim prostorima. Pre samo osamdeset godina imali smo najveće stradanje na Balkanu, progon Srba, Jevreja, važno je da nam se to ne ponovi”, rekao je Gujon.
Prema rečima izraelskog istoričara Efraima Zurofa, genocid u Jasenovcu tužan je deo istorije.
“Ljudi takve zločine kriju. Srbi moraju da uče mlade o holokaustu, da gledaju filmove, tako nešto ne sme da se zaboravi”, rekao je Zurof.
Počasni konzul Srbije u Izraelu Aleksandar Nikolić objasnio je da su tribine poput današnje u Novom Sadu značajne jer pokazuju saradnju kompetentnih i međunarodno renomiranih ustanova koje se bave genocidom.
“Cilj je da zaintrigiramo drugu stranu u pitanjima koja nju bole i muče, pa samim tim da se više zainteresujemo jedni za druge. Nema nikakve sumnje da vremenska podudarnost holokausta i genocida srpskog naroda su nešto što iziskuje saradnju”, zaključio je Nikolić.
Članica Gradskog veća zadužena za kulturu Maja Čeremidžić Šainović istakla je nakon tribine da je negovanje kulture sećanja veoma značajno, i da je Novi Sad tome maksimalno posvećen.
“Sećanje na žrtve genocida, ali i na heroje koji su se borili protiv zla, naša je obaveza ne samo kao predstavnika institucija, već i kao društva. Ovakvi skupovi predstavljaju mostove razumevanja i poštovanja između naroda koji su u XX veku delili tragične istorijske sudbine. Grad Novi Sad prepoznaje važnost kulture sećanja kao dela kulturne politike, koja ima snažan edukativni i etički karakter. Posebno je značajno što se ovaj događaj održava u Novom Sadu, gradu koji neguje vrednosti multikulturalnosti i međusobnog uvažavanja. Verujem da ćemo kroz ovakve inicijative nastaviti da gradimo prostor dijaloga, razumevanja i saradnje, kako bismo budućim generacijama preneli poruke mira, tolerancije i istorijske istine”, istakla je Čeremidžić Šainović.
Autorska prava RTV / Tekst / Slika / Video /