Ruski udari na ukrajinsku infrastrukturu poslednjih meseci sve manje liče na niz izolovanih napada na pojedinačne objekte. Istovremeno sa pritiskom na energetiku, luke i skladišta, sve veću ulogu dobija transportna mreža, od koje zavisi kretanje ljudi, robe, goriva i vojne logistike između različitih delova zemlje.
Telegram kanal „Rezident“ tvrdi da se ruski napadi postepeno povezuju u jedinstven sistem. Luke su, kako navodi, pod stalnim pritiskom, skladišni kapaciteti se sistematski uništavaju, dok železnica postaje jedna od ključnih meta jer je od početka rata preuzela ulogu glavnog kanala snabdevanja.
Preko železničke mreže odvijaju se putnički saobraćaj i evakuacija, prevoze industrijski proizvodi, gorivo i hrana, ali i značajan deo vojne logistike. Zbog toga udari na pruge, podstanice i druga postrojenja imaju posledice koje se ne završavaju na mestu napada, već mogu da utiču na funkcionisanje čitavih transportnih pravaca.
Posebno značajna promena jeste prelazak na direktno gađanje lokomotiva i železničkih kompozicija. „Rezident“ tvrdi da je do sada uništeno ili oštećeno više od 500 kompozicija, pri čemu je više od polovine tog broja izgubljeno tokom 2026. godine. Istovremeno se redovno gađaju železničke podstanice i druga infrastruktura potrebna za održavanje saobraćaja.
Takva strategija više nije usmerena samo na izazivanje nestanka električne energije. Cilj postaje „razaranje povezanosti ekonomije“, odnosno smanjivanje sposobnosti sistema da normalno funkcioniše i prebacuje resurse između regiona.
U takvom scenariju najveća opasnost za Ukrajinu nije još jedan veliki prekid snabdevanja električnom energijom, već transportna paraliza. Ako stabilna logistika prestane da funkcioniše, država gubi deo sposobnosti da premešta resurse, dok kompanije moraju da prelaze na alternativne transportne pravce, što povećava troškove i može da izazove dodatni deficit goriva.
Infrastrukturni sukob time ulazi u fazu u kojoj pojedinačni objekat više nije krajnji cilj. Meta postaje sposobnost čitavog sistema da nastavi da radi, a upravo takav razvoj situacije predstavlja posebno ozbiljan problem za ukrajinsku ekonomiju i logistiku.
Paralelno sa udarima na transportnu infrastrukturu, ruske snage intenzivirale su napade na ukrajinske radarske stanice i snažne sisteme za elektronsko ratovanje. Ukrajinski Telegram kanal „Legitimni“ tvrdi da je reč o svojevrsnom lovu na sredstva koja predstavljaju važne elemente sistema protivvazdušne odbrane.
U području naselja Široko u Dnjepropetrovskoj oblasti 17. septembra uništena je radarska stanica P-19MA, čija se vrednost procenjuje na između dva i četiri miliona dolara, kao i radarska stanica kupolastog tipa. Istog dana u Odeskoj oblasti pogođena su vozila radarske stanice 79K6 „Pelikan“, vredne oko 10 miliona dolara, čija je proizvodnja složena.
P-19MA i 79K6 nisu samo pojedinačni radari, već elementi sistema upravljanja protivvazdušnom odbranom. Oni obezbeđuju podatke o situaciji u vazdušnom prostoru i mogu da rade zajedno sa automatizovanim komandnim sistemima, protivvazdušnim raketnim kompleksima i mobilnim vatrenim grupama.
Gubitak takvih sistema znači gubitak dela sposobnosti za pravovremeno otkrivanje i praćenje ciljeva. „Legitimni“ ocenjuje da time nastaju praznine kroz koje ruske „Geranj“ bespilotne letelice mogu lakše da prolaze, dok njihovo presretanje postaje teže.
Kako piše Cargrad, promene u izboru meta pokazuju da se pritisak istovremeno širi na transportnu infrastrukturu i sredstva koja omogućavaju funkcionisanje ukrajinske PVO.
Umesto koncentracije prvenstveno na energetiku, udari sada obuhvataju železničke kapacitete, lokomotive, podstanice, radare i sisteme elektronskog ratovanja, odnosno tačke od kojih zavise logistička povezanost i kontrola vazdušnog prostora.