in

Ursula fon der Lajen predlaže Kanadu za “pridruženog člana” EU


Odnosi Kanade i Evropske unije mogli bi da uđu u novu fazu u trenutku kada Otava pokušava da ublaži posledice zahlađenja odnosa sa Vašingtonom.

Kanadski premijer Mark Karni sve intenzivnije se okreće Briselu, dok dve strane razmatraju saradnju koja bi znatno prevazišla postojeći trgovinski sporazum.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je tokom obraćanja Evropskom parlamentu u Strazburu da Kanada postane “prva pridružena članica Evropske unije”. Karni je sedeo u publici dok je šefica EK poručila da bi takav korak bio prirodan zato što Otava i Brisel “gledaju na svet istim očima”.

Za sada, međutim, nije definisano šta bi status pridružene članice konkretno podrazumevao. Sam koncept nema precizno utvrđen sadržaj, pa bi pravni, politički i ekonomski okvir takvog odnosa tek trebalo da bude razrađen.

“Volstrit džornal” piše da Kanada i EU već razmatraju modele koji bi omogućili slobodnije kretanje kanadske robe, usluga i radnika uključenih u strateške lance snabdevanja. Posebno se razmatraju energetika, veštačka inteligencija, odbrana i kritični minerali, oblasti koje su poslednjih godina dobile znatno veći geopolitički značaj.

Razgovori obuhvataju i mogućnost polaganja podvodnih kablova, zajedničku izgradnju data centara, razvoj novih satelitskih mreža i stvaranje infrastrukture potrebne za transport kanadskih energenata u EU. Time bi eventualno pridruženo članstvo bilo povezano ne samo sa trgovinom već i sa tehnološkim, energetskim i bezbednosnim povezivanjem dve strane.

Fon der Lajen je istovremeno pozvala Kanadu da se priključi novom bezbednosnom forumu koji bi okupio EU i države koje Brisel smatra istomišljenicima u pogledu takozvane ruske pretnje. Među mogućim učesnicima tog formata pominju se Ukrajina, Norveška i Velika Britanija.

Ideja o posebnom obliku pridruživanja Kanade EU pojavila se u medijima nekoliko dana ranije, posle pogoršanja odnosa između Otave i Vašingtona. Karni pokušava da jačanjem veza sa Briselom ublaži posledice carinskog rata sa SAD, koji Kanadu već košta desetine miliona dolara.

Kanada i EU pritom ne počinju ekonomsku saradnju od nule. Sporazum o slobodnoj trgovini dve strane sklopljen je pre više od deset godina, ali ga nekoliko država članica EU još nije ratifikovalo. Novi model odnosa zato bi morao da reši i pitanje kako bi zamišljeni status pridružene članice funkcionisao uz postojeći trgovinski okvir.