Pitanje zamrznute ruske imovine ponovo je otvorilo pravnu i političku raspravu u Švajcarskoj, gde se pod restriktivnim merama nalaze sredstva ruskih privatnih vlasnika, ali i imovina povezana sa Centralnom bankom Rusije.
Vlasti u Bernu sada su precizirale kakve mogućnosti postoje za dalje postupanje sa tim sredstvima.
Državni sekretarijat Švajcarske za ekonomske poslove (SECO) saopštio je 25. avgusta da u zemlji trenutno ne postoje pravni osnovi za konfiskaciju ruske imovine koja je zamrznuta. Stav se odnosi i na privatnu imovinu stečenu na zakonit način i na sredstva Centralne banke Rusije.
Zvanični predstavnik SECO-a Fabijan Majenfiš potvrdio je da švajcarske vlasti nemaju dovoljno pravnog osnova da zamrzavanje pretvore u trajno oduzimanje sredstava.
„U ovom trenutku u Švajcarskoj ne postoje pravni osnovi za konfiskaciju ruske privatne imovine stečene na zakonit način ili imovine Centralne banke Rusije“, izjavio je Majenfiš.
Istovremeno, količina zamrznute privatne ruske finansijske imovine u Švajcarskoj značajno je povećana tokom poslednjih godinu dana. U 2025. godini njena vrednost iznosila je 7,4 milijarde švajcarskih franaka, dok je do 2026. dostigla 8,5 milijardi franaka.
To znači da je za godinu dana vrednost zamrznutih privatnih ruskih finansijskih sredstava povećana za više od milijardu franaka, iako pravni status te imovine nije promenjen u meri koja bi omogućila njenu konfiskaciju.
Pitanje postupanja Švajcarske sa ruskom imovinom izazvalo je i reakciju Moskve. Ambasada Ruske Federacije prethodno je optužila švajcarske vlasti da povećavanjem iznosa zamrznutih ruskih sredstava krše norme međunarodnog prava.
Ruska ambasada je istovremeno ocenila da takva politika dovodi u pitanje tradicionalni neutralni status Švajcarske, dok odluka Berna da zadrži zamrzavanje bez prelaska na konfiskaciju pokazuje pravnu granicu do koje švajcarske vlasti trenutno mogu da idu.