in

“Kosmos” pada na Zemlju u naredna dva dana

Međutim, oni navode da je mala verovatnoća da će sonda lansirana 1972. napraviti štetu na našoj planeti.

“Prema balističkim proračunima Kosmos 482 bi trebalo da uđe u guste slojeve atmosfere 9. ili 10. maja. Prečnik uređaja je oko metar, masa je manja od 500 kg, što je skoro šest puta manje od mase spuštajućeg vozila Sojuz, u kojem se posada vraća na Zemlju sa Međunarodne svemirske stanice”, navodi se u saopštenju.

Putanju letelice prati i ruska i strana oprema za praćenje, a koordinate tačke ulaska letelice u atmosferu se usavršavaju kako se orbita smanjuje, prenose RIA Novosti.

Kako je saopštio Roskosmos, u blizu Zemljine orbite nalaze se hiljade polovnih svemirskih letelica, a prošle godine, 1.981 svemirskih objekata prirodnog i veštačkog porekla ušlo je u atmosferu.

“U stvari, pet objekata pada na Zemlju svakog dana, svaki sedmi teži je od 500 kilograma. Možemo ih posmatrati noću u obliku “zvezda padalica”. Slučajevi materijalne štete su izolovani. Nema žrtava među ljudima”, naveo je Roskosmos u saopštenju.

Kosmos 482 lansiran je 31. marta 1972. Letelica je trebalo da stigne do Venere i bude deo slične misije kao Venera 8, koja je poletela 4 dana pre nje. Međutim, zbog problema sa raketnim pogonom ostala je u Zemljinoj orbiti, u kojoj se nalazi od tada.

spejs, x,, svemir,, lansiranje,, raketa

Prvi delovi letelice pali su nazad na Zemlju 3. aprila 1972, i to na Novi Zeland.

Kako su naučnici ranije objašnjavali, postoji opasnost da je štit na letelici, pravljen da izdrži gustu atmosferu Venere, opstao i da bi mogao da pomogne da Kosmos 482 ne sagori u atmosferi, što bi onda moglo biti opasno.

Letelica bi mogla da padne skoro bilo gde, pa i na Srbiju, a prema nekim proračunima bezbedni su samo delovi severno od 52 stepena severne geografske širine i južno od 52 stepena južne geografske širine.



Autorska prava RTV / Tekst / Slika / Video /