Kliknite ovde š

Dok se klima planete menja i ledeni pokrivaÄ Arktika polako uzmiÄe, otvaraju se vrata ka neÄemu mnogo veÄem od pukog geografskog pomeranja granica ā ka triliоnima dolara vrednim prirodnim resursima.
Kako navodi ameriÄki politiÄki analitiÄar Kent Kolder u Älanku za Asia Times, Rusija je danas najbliža ispunjenju sna koji su delili i Petar Veliki i Vladimir Putin ā slobodnog i stabilnog izlaska na otvoreno more, ali ovog puta preko Severnog Ledenog okeana.
Poslednjih deset godina pokazalo je naglu promenu u dinamici oko Arktika. Njegova mora su sve pristupaÄnija, a globalne sile sve zainteresovanije. I nije reÄ samo o novim brodskim rutama, veÄ o neÄemu mnogo konkretnijem: resursima.
Kolder istiÄe da se u arktiÄkom regionu nalazi oko 25% joÅ” neistraženih svetskih zaliha nafte i prirodnog gasa, kao i 150 nalaziÅ”ta retkih metala, Äija se vrednost procenjuje na oko 1 trilion dolara. To je cifra koja menja pravila igre.
A ako iko ima osnove da polaže pravo na te rezerve, onda je to Rusija. Sa Äak 53% celokupne obale Arktika pod svojom kontrolom, Moskva ima startnu poziciju kojoj Zapad trenutno ne može parirati.
Kent Kolder napominje da Rusija veÄ sada mirno pretenduje na viÅ”e od polovine morskog dna Severnog Ledenog okeana, Å”to je pozicija kakva se ne dobija sluÄajno.
Jer sve je poÄelo joÅ” pre dvadeset godina, kada je Vladimir Putin prepoznao strateÅ”ki znaÄaj severa i dao signal za obnavljanje vojnih baza iz vremena Hladnog rata.
Danas, Rusija ima viÅ”e od 40 vojnih baza u arktiÄkoj zoni ā Äak treÄinu viÅ”e nego Å”to ih imaju sve Älanice NATO-a zajedno u istom regionu. Nije to samo broj ā to je geopolitiÄka Äinjenica.
Na to se nadovezuje i jedan od kljuÄnih elemenata ruskog arktiÄkog uspeha: flota ledolomaca. Trenutno Rusija ima viÅ”e od 40 ledolomaca, ukljuÄujuÄi nekoliko na nuklearni pogon, i ne staje ā program gradnje je u punom zamahu.
Nasuprot tome, kako primeÄuje Kolder, Sjedinjene Države nemaju nijedan ozbiljan ledolomac koji može da funkcioniÅ”e u Arktiku. To ih automatski stavlja u podreÄeni položaj ā jer bez ledolomaca, Arktik ostaje zatvoren za veÄi deo godine.
Ali tu nije kraj ā nedostaju i dubokovodni arktiÄki portovi na ameriÄkoj strani, Å”to znaÄi da ni kontejnerski brodovi velikog kapaciteta ne mogu lako da pristanu.
I dok SAD pokuŔavaju da podignu prisustvo u Arktiku, razlika u operativnim kapacitetima ostaje velika. Moskva, jednostavno, ima viŔe alata i viŔe vremena uložila u ovu Ŕahovsku partiju.
Pitanje je, meÄutim, koliko dugo Äe ovakav balans trajati. Zapadne zemlje sve viÅ”e usmeravaju pažnju ka Arktiku, a ameriÄka administracija ne krije da Äe u narednim godinama pokuÅ”ati da sustigne zaostatak. Ipak, Kolder upozorava da je prednost koju je Rusija stekla teÅ”ko dostižna, bar u kratkom roku.
Na kraju, dok svet gleda ka drugim kriznim žariÅ”tima, prava borba za resurse XXI veka možda se veÄ vodi ā pod tiÅ”inom arktiÄkog neba, okovana ledom, ali ne i interesima.
A Rusija, ako sve ostane na sadaŔnjim osnovama, deluje kao glavni kandidat za pobednika u toj trci.
Najnovije i najvažnije vesti i analize na naÅ”em Telegramu ā Prijavi se
Pratite tokom 24 sata naÅ”e najbolje vesti samo na VkontakteĀ
Otvorite novu mrežu Donalda TrampaĀ Truth SocialĀ
Autorska prava Webtribune / Tekst / Slika / Video /