Makron je u objavi na društvenoj mreži Iks naveo da je Francuska uspela da izdejstvuje odlaganje potpisivanja trgovinskog sporazuma između Evropske unije i zemalja Merkosura, ocenivši da u sadašnjem obliku “računica nije dobra”.
Kako je istakao, Pariz zahteva mere koje su, prema njegovim rečima, legitimne i u interesu evropskih poljoprivrednika, uključujući snažnu zaštitnu klauzulu – reciprocitet kroz takozvane “klauzule ogledala” i efikasne kontrole uvozne robe.
| Makron: EU obezbedila dugoročnu podršku UKR, zajmom ulaže u sopstvenu bezbednost |
|
Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je danas da je na sastanku Evropskog saveta obezbeđena dugoročna podrška Ukrajini, ističući da zajam predstavlja ulaganje Evrope u sopstvenu bezbednost. Makron je u objavi na društvenoj mreži Iks, govoreći o Ukrajini i bezbednosti Evrope, rekao da EU, suočena sa, kako je naveo, ruskim ratom, nastavlja dugoročnu podršku Ukrajini. Prema Makronovim rečima, emitovanje evroobveznica predstavlja “veliki iskorak” koji donosi veću predvidivost i doslednost evropske pomoći i garantuje da će Ukrajina imati sredstva potrebna za finansiranje odbrane. On je naglasio da će jasno izražena evropska preferencija doprineti jačanju industrije odbrane EU, kao i da je ovaj zajam ulaganje Evrope u sopstvenu bezbednost, jer Ukrajina, kako je rekao, “brani celu Evropu na frontu”. |
U međuvremenu, francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez izjavio je da su širom Francuske u toku 93 akcije protesta, u kojima učestvuje nešto manje od 4.000 ljudi i oko 900 poljoprivrednih vozila.
“U ovom trenutku imamo 93 akcije sa blokadama ključnih saobraćajnica, uključujući auto-puteve”, rekao je Nunjez, prenosi BFM TV.
On je naveo da je strategija vlasti da se spreče nove blokade važnih pravaca, najpre kroz dijalog, a zatim, ukoliko razgovori ne daju rezultate, kroz angažovanje snaga reda.
Ranije danas, Euraktiv je od izvora saznao da Evropska komisija (EK) planira da 12. januara u Paragvaju potpiše trgovinski sporazum između Evropske unije i zemalja Merkosura.
Izvori su istakli da Evropska komisija želi da potpisivanje sporazuma bude obavljeno pre nego što se poslanici Evropskog parlamenta vrate u Strazbur 19. januara, kako bi se izbegli novi pokušaji osporavanja sporazuma pred Sudom pravde Evropske unije.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen prethodno je, prema saznanjima briselskog Politika, obavestila lidere EU da trgovinski sporazum sa Merkosurom neće biti potpisan u subotu, kako je ranije planirano, već će biti odložen za naredni mesec.
Lideri EU odbili su da daju mandat predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen da sporazum potpiše u Brazilu, kako je bilo planirano, nakon što su Francuska i Italija zatražile odlaganje i dodatne zaštitne mehanizme za evropske poljoprivrednike, čime je usporen dogovor na samitu EU.
Predloženi sporazum EU-Merkosur podrazumevao bi slobodnu trgovinu između dva bloka, a osim pojedinih zemalja članica, nezadovoljstvo su izrazili i evropski poljoprivrednici, navodeći da bi pomenuti sporazum mogao da dovede do priliva jeftinijih poljoprivrednih proizvoda iz Brazila i drugih južnoameričkih zemalja, čime bi domaći proizvođači bili dovedeni u nepovoljan položaj.
Spreman da ponovo razgovara sa Vladimirom Putinom
Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je da je došlo vreme da on i evropski lideri ponovo stupe u dijalog sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, u kontekstu aktuelnih napora koje predvode Sjedinjene Američke Države da se okonča rat u Ukrajini, piše list “Figaro”.
“Mislim da će ponovo biti korisno razgovarati sa Vladimirom Putinom”, rekao je Makron novinarima nakon samita u Briselu, na kojem je Evropska unija postigla sporazum o davanju 90 milijardi evra za podršku Kijevu.
Makron je naveo da primećuje da pojedini lideri već komuniciraju sa ruskim predsednikom, posebno aludirajući na, kako je rekao, američkog predsednika Donalda Trampa, koji je ponovo uspostavio kontakt sa Putinom nakon povratka na vlast u januaru.
“Mislim da mi, Evropljani i Ukrajinci, imamo interes da pronađemo okvir za pravilno ponovno uključivanje u ovu diskusiju. U suprotnom, razgovaraćemo međusobno sa pregovaračima koji će potom otići i razgovarati nasamo sa Rusima, što nije idealno”, rekao je Makron.
On je podsetio da izaslanici američkog predsednika trenutno vode odvojene razgovore sa Moskvom, kao i sa Ukrajinom i evropskim partnerima, u pokušaju da se postigne sporazum o okončanju rata.
Makron je ocenio da je u toku proces koji može da dovede ili do snažnog i trajnog mira uz potrebne bezbednosne garancije, ili do potrebe da Evropljani, u narednim nedeljama, pronađu način da ponovo uspostave “puni dijalog sa Rusijom”.
Kako je naveo, takav dijalog bi morao da se odvija u jasno definisanom okviru i uz potpunu transparentnost.
Francuski i ruski predsednik poslednji put su razgovarali početkom jula, uglavnom o diplomatskim naporima u vezi sa iranskim nuklearnim programom, kada su ponovo ispoljene razlike u stavovima o Ukrajini.
Pre toga, njihov prethodni razgovor vođen je 11. septembra 2022. godine i odnosio se na bezbednost nuklearne elektrane Zaporožje u Ukrajini, koju su okupirale ruske snage.
Makron i Putin su se prvi put sastali nakon Makronovog stupanja na dužnost 29. maja 2017. godine u Versajskom dvorcu.
Francuski predsednik je, nakon početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, mesecima nastavio kontakte sa Putinom, zbog čega je bio kritikovan u javnosti, ističe “Figaro”.
Kasnije je, kako dalje navodi list, prekinuo komunikaciju i zauzeo oštriji stav prema ruskom predsedniku, optužujući ga da obmanjuje u vezi sa svojim namerama i spremnošću za mir.
Autorska prava RTV / Tekst / Slika / Video /