<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Život &#8211; Glas Srbije</title>
	<atom:link href="https://glassrbije.com/kategorija/zivot/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://glassrbije.com</link>
	<description>Glas Srbije pruža najnovije vesti iz na&#353;eg ugla. Na&#353; portal pruža tačne, brze i najnovije informacije iz Srbije i sveta.</description>
	<lastBuildDate>Sat, 21 Nov 2026 14:04:44 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0.9</generator>

<image>
	<url>https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2025/12/cropped-GlasSrbije-1-e1765578640895-32x32.png</url>
	<title>Život &#8211; Glas Srbije</title>
	<link>https://glassrbije.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Doktor otkrio pet moćnih svojstava</title>
		<link>https://glassrbije.com/zivot/doktor-otkrio-pet-mocnih-svojstava/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 21 Nov 2026 14:04:42 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Život]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://glassrbije.com/zivot/doktor-otkrio-pet-mocnih-svojstava/</guid>

					<description><![CDATA[<img post-id="777809" fifulocal-featured="1" width="750" height="500" src="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Doktor otkrio pet moćnih svojstava" title="Doktor otkrio pet moćnih svojstava" title="Doktor otkrio pet moćnih svojstava" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" fetchpriority="high" srcset="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587.jpg 750w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-300x200.jpg 300w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-180x120.jpg 180w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-561x374.jpg 561w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-265x177.jpg 265w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-531x354.jpg 531w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-364x243.jpg 364w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-728x485.jpg 728w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-608x405.jpg 608w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-72x48.jpg 72w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-144x96.jpg 144w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-313x209.jpg 313w" sizes="(max-width: 750px) 100vw, 750px" />Jedna od najpoznatijih namirnica tradicionalne kuhinje krije osobine o kojima većina ljudi gotovo nikada ne razmišlja, a pojedine bi mogle potpuno da promene dosadašnje mišljenje o njenom uticaju na organizam. Ruski lekar i doktor medicinskih nauka Aleksandar Šišonin izdvojio je pet zanimljivih svojstava svinjskog sala, namirnice koja se vekovima koristi u ishrani, ali čije se [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img post-id="777809" fifulocal-featured="1" width="750" height="500" src="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Doktor otkrio pet moćnih svojstava" title="Doktor otkrio pet moćnih svojstava" title="Doktor otkrio pet moćnih svojstava" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" srcset="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587.jpg 750w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-300x200.jpg 300w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-180x120.jpg 180w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-561x374.jpg 561w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-265x177.jpg 265w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-531x354.jpg 531w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-364x243.jpg 364w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-728x485.jpg 728w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-608x405.jpg 608w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-72x48.jpg 72w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-144x96.jpg 144w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587-313x209.jpg 313w" sizes="(max-width: 750px) 100vw, 750px" /><div>
<p>        <!-- image --><br />
        <!-- content --></p>
<p style="text-align: center;">
<h4><strong>Jedna od najpoznatijih namirnica tradicionalne kuhinje krije osobine o kojima većina ljudi gotovo nikada ne razmišlja, a pojedine bi mogle potpuno da promene dosadašnje mišljenje o njenom uticaju na organizam</strong>.</h4>
<p>Ruski lekar i doktor medicinskih nauka Aleksandar Šišonin izdvojio je pet zanimljivih svojstava svinjskog sala, namirnice koja se vekovima koristi u ishrani, ali čije se određene karakteristike, prema njegovim rečima, često zanemaruju.</p>
<p>Na svom Telegram kanalu objasnio je da salo nije samo izvor životinjskih masti već da može imati značajnu ulogu u nekoliko važnih procesa u ljudskom organizmu.</p>
<p>„Salo ima osobine o kojima retko razmišljamo kada ga stavljamo na hleb. A neke od njih mogu značajno promeniti vaše mišljenje o ovom poznatom proizvodu“, istakao je Šišonin.</p>
<p>Jedna od najzanimljivijih tvrdnji odnosi se na uticaj sala na organizam tokom lečenja onkoloških bolesti. Šišonin smatra da masnoće koje ono sadrži mogu pomoći jetri u procesu izlučivanja žuči, preko koje se iz organizma odstranjuju toksini.</p>
<p>On objašnjava da hemoterapija, zračenje i hirurške intervencije predstavljaju veliko opterećenje za organizam i dovode do njegove intoksikacije. Prema njegovim rečima, konzumiranje sala može doprineti izbacivanju tih štetnih materija, jer podstiče procese povezane sa lučenjem žuči. Na isti način, dodaje lekar, iz organizma se izlučuje i holesterol.</p>
<p>Posebno je ukazao na značaj sala koje sadrži mesne slojeve. Njihova uloga, kako tvrdi, povezana je sa stimulacijom pankreasa i obezbeđivanjem proteina potrebnih za procese oslobađanja organizma od toksina.</p>
<p>„Mesni slojevi sala stimulišu pankreas. Jetra preko pankreasnog soka izbacuje toksine. Ali za to joj je potreban protein koji se nalazi u mišićnom vlaknu. Ono se nalazi u mesnim slojevima sala“, objasnio je Šišonin.</p>
<p>Drugo svojstvo odnosi se na rad creva. Lekar tvrdi da salo može pomoći osobama koje imaju problema sa zatvorom, ali naglašava da je važno sa čime se ova namirnica kombinuje.</p>
<p>Prema njegovoj preporuci, salo bi trebalo jesti zajedno sa hlebom i senfom. Smatra da upravo ta kombinacija omogućava crevima da dobiju materije potrebne za pravilnu peristaltiku, odnosno pokrete crevnih mišića koji omogućavaju prolazak sadržaja kroz sistem za varenje.</p>
<p>„Creva u tom slučaju dobijaju sve neophodne materije za svoju peristaltiku“, naveo je lekar.</p>
<p>Treće svojstvo koje je izdvojio povezano je sa osećajem slabosti i nedostatkom energije. Šišonin objašnjava da salo, zahvaljujući velikoj količini masti, može pomoći organizmu u borbi protiv slabosti.</p>
<p>On ovu namirnicu opisuje kao značajan izvor životinjskih masti, koje imaju važnu ulogu u funkcionisanju organizma. Međutim, njen značaj ne ograničava samo na obezbeđivanje energije.</p>
<p>Četvrta osobina odnosi se na ljudski mozak. Prema Šišoninovim rečima, životinjske masti neophodne su za njegovo formiranje, a salo predstavlja jedan od izvora tih materija.</p>
<p>Lekar ističe da konzumiranje sala može doprineti i poboljšanju cirkulacije krvi u mozgu, povezujući ovu osobinu sa značajem masti za funkcionisanje nervnog sistema.</p>
<p>Posebnu pažnju posvetio je petom svojstvu, koje se odnosi na holesterol i metabolizam masti. Šišonin tvrdi da salo može imati važnu ulogu u regulisanju lipidnog profila organizma, odnosno odnosa različitih vrsta masnoća u krvi.</p>
<p>Njegovo objašnjenje zasniva se na tvrdnji da holesterol koji se unosi konzumiranjem sala dospeva u krvotok i utiče na njegovu proizvodnju u jetri.</p>
<p>„Salo nam daje mnogo holesterola, koji se apsorbuje u krv i blokira sintezu holesterola u jetri. Ne treba piti statine, treba jednostavno jesti salo“, poručio je Šišonin.</p>
<p>Pored uticaja na holesterol, lekar je izdvojio još jednu karakteristiku ove namirnice. Prema njegovim rečima, proteini koji se nalaze u mesnim slojevima sala doprinose poboljšanju stanja mišića.</p>
<p>Šišonin smatra da kombinacija životinjskih masti i proteina daje salu posebnu nutritivnu vrednost, a njegov uticaj na metabolizam holesterola ocenjuje naročito značajnim.</p>
<p>Zbog svega navedenog, ruski lekar zaključuje da salo predstavlja idealan proizvod za normalizaciju lipidnog profila, ističući da se iza ove jednostavne i dobro poznate namirnice krije znatno više korisnih osobina nego što većina ljudi pretpostavlja.</p>
</p></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<media:content url="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/aknmezuhgop587.jpg" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Jedna analiza krvi mogla bi da otkrije opasnost od demencije godinama unapred</title>
		<link>https://glassrbije.com/zivot/jedna-analiza-krvi-mogla-bi-da-otkrije-opasnost-od-demencije-godinama-unapred/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 20 Nov 2026 14:14:38 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Život]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://glassrbije.com/zivot/jedna-analiza-krvi-mogla-bi-da-otkrije-opasnost-od-demencije-godinama-unapred/</guid>

					<description><![CDATA[<img post-id="777758" fifulocal-featured="1" width="750" height="563" src="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Jedna analiza krvi mogla bi da otkrije opasnost od demencije godinama unapred" title="Jedna analiza krvi mogla bi da otkrije opasnost od demencije godinama unapred" title="Jedna analiza krvi mogla bi da otkrije opasnost od demencije godinama unapred" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" srcset="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35.jpg 750w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-300x225.jpg 300w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-192x144.jpg 192w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-384x288.jpg 384w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-90x67.jpg 90w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-180x135.jpg 180w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-561x421.jpg 561w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-265x199.jpg 265w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-531x399.jpg 531w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-364x273.jpg 364w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-728x546.jpg 728w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-608x456.jpg 608w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-64x48.jpg 64w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-128x96.jpg 128w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-313x235.jpg 313w" sizes="(max-width: 750px) 100vw, 750px" />Naučnici su napravili važan korak ka mogućnosti da se ozbiljni problemi sa pamćenjem otkriju mnogo pre nego što čovek primeti prve simptome, a rezultati novog istraživanja otvaraju pitanje koliko rano medicina može da prepozna promene koje nastaju u mozgu. Zaboravljanje imena, teškoće u pronalaženju reči ili povremeni problemi sa koncentracijom često se pripisuju prirodnom starenju. [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img post-id="777758" fifulocal-featured="1" width="750" height="563" src="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Jedna analiza krvi mogla bi da otkrije opasnost od demencije godinama unapred" title="Jedna analiza krvi mogla bi da otkrije opasnost od demencije godinama unapred" title="Jedna analiza krvi mogla bi da otkrije opasnost od demencije godinama unapred" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" srcset="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35.jpg 750w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-300x225.jpg 300w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-192x144.jpg 192w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-384x288.jpg 384w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-90x67.jpg 90w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-180x135.jpg 180w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-561x421.jpg 561w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-265x199.jpg 265w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-531x399.jpg 531w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-364x273.jpg 364w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-728x546.jpg 728w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-608x456.jpg 608w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-64x48.jpg 64w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-128x96.jpg 128w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35-313x235.jpg 313w" sizes="auto, (max-width: 750px) 100vw, 750px" /><div>
<p>        <!-- image --><br />
        <!-- content --></p>
<p style="text-align: center;">
<h4><strong>Naučnici su napravili važan korak ka mogućnosti da se ozbiljni problemi sa pamćenjem otkriju mnogo pre nego što čovek primeti prve simptome, a rezultati novog istraživanja otvaraju pitanje koliko rano medicina može da prepozna promene koje nastaju u mozgu.</strong></h4>
<p>Zaboravljanje imena, teškoće u pronalaženju reči ili povremeni problemi sa koncentracijom često se pripisuju prirodnom starenju. Međutim, kod određenog broja ljudi takve promene mogu predstavljati početak ozbiljnijeg kognitivnog propadanja, koje se razvija postepeno, tokom više godina.</p>
<p>Jedan od najvećih izazova savremene medicine jeste mogućnost da se osobe sa povećanim rizikom prepoznaju dok još nemaju nikakve tegobe. Upravo zbog toga istraživači već godinama pokušavaju da pronađu pouzdane pokazatelje u krvi koji bi mogli da otkriju promene povezane sa Alchajmerovom bolešću.</p>
<p>Novo istraživanje američke klinike Mejo, objavljeno 16. novembra 2026. godine u stručnom časopisu JAMA Neurology, pokazalo je da određeni protein u krvi može pomoći lekarima da procene verovatnoću razvoja blagih kognitivnih smetnji ili demencije tokom narednih pet ili deset godina.</p>
<p>Reč je o biomarkeru poznatom kao p-tau217, odnosno fosforilisanom tau proteinu 217, čija je povećana koncentracija povezana sa promenama u mozgu karakterističnim za Alchajmerovu bolest.</p>
<p>Posebno je značajno što su istraživanjem obuhvaćeni ljudi koji u trenutku ispitivanja nisu imali primetne probleme sa pamćenjem ili drugim misaonim sposobnostima.</p>
<p>Naučnici su analizirali podatke 1.644 učesnika istraživanja starenja klinike Mejo i još 534 osobe uključene u međunarodni istraživački program posvećen Alchajmerovoj bolesti. Učesnici su imali između 60 i 90 godina, a tokom praćenja prolazili su kroz analize krvi, genetska testiranja i ponovljene provere kognitivnih sposobnosti.</p>
<p>Rezultati su pokazali jasnu povezanost između povećane koncentracije proteina p-tau217 i većeg rizika od budućeg kognitivnog propadanja. Starost je takođe imala veoma važnu ulogu, dok su pol i određene genetske karakteristike korišćeni za precizniju individualnu procenu.</p>
<p>Brojke koje pokazuju koliko rizik može da poraste</p>
<p>Jedan od najupečatljivijih rezultata odnosi se na procenu rizika kod žena starosti 75 godina koje nemaju genetsku varijantu APOE e4, povezanu sa povećanom verovatnoćom razvoja Alchajmerove bolesti.</p>
<p>Kod žene sa relativno niskom koncentracijom proteina p-tau217, procenjena verovatnoća razvoja blagih kognitivnih smetnji tokom narednih pet godina iznosila je svega pet odsto.</p>
<p>Međutim, kod žene istih godina sa povećanom koncentracijom tog proteina, procenjeni rizik dostizao je 16 odsto.</p>
<p>Razlika je bila još izraženija kada su istraživači posmatrali period od deset godina. U prvom slučaju procenjeni rizik iznosio je 12 odsto, dok je kod povećane koncentracije biomarkera dostizao 35 odsto.</p>
<p>Starost je dodatno menjala rezultate. Kod osoba sa istom povišenom koncentracijom proteina, procenjeni petogodišnji rizik od blagih kognitivnih smetnji kretao se od šest odsto u 65. godini do čak 37 odsto u 85. godini.</p>
<p>Ovi podaci ne znače da će svaka osoba sa povećanom koncentracijom biomarkera razviti demenciju. Oni pokazuju statističku verovatnoću, a ne sigurnu prognozu za pojedinca.</p>
<p>Kako jedna analiza krvi može da otkrije promene u mozgu</p>
<p>Alchajmerova bolest povezana je sa nakupljanjem abnormalnih proteina u mozgu, uključujući amiloid beta i izmenjene oblike tau proteina. Takve promene mogu da počnu mnogo godina pre nego što se pojave teškoće sa pamćenjem.</p>
<p>Do sada su se za otkrivanje pojedinih promena povezanih sa ovom bolešću koristile i složenije metode, uključujući PET snimanje mozga i analizu cerebrospinalne tečnosti.</p>
<p>Prednost analize krvi jeste u tome što je znatno jednostavnija, manje invazivna i potencijalno dostupnija većem broju ljudi.</p>
<p>Ipak, novi pristup ne zasniva se samo na jednom laboratorijskom rezultatu. Istraživači su koncentraciju biomarkera kombinovali sa starošću, polom i genetskim faktorima kako bi dobili individualnu procenu rizika.</p>
<p>Alisija Alhesiras-Šimnih, istraživač laboratorijske medicine i patologije klinike Mejo i prva autorka studije, objasnila je da je cilj da se pacijentima pruži konkretnija procena budućeg rizika, umesto jednostavnog odgovora da li je test pozitivan ili negativan.</p>
<p>Takav pristup mogao bi da promeni način na koji lekari razgovaraju sa pacijentima o njihovom kognitivnom zdravlju.</p>
<p>Zašto bi otkrivanje rizika deset godina unapred bilo važno</p>
<p>Jedno od najvažnijih pitanja jeste šta medicina može da učini ukoliko se povećani rizik otkrije mnogo pre pojave prvih simptoma.</p>
<p>Trenutno se sprovode klinička ispitivanja terapija čiji je cilj da uspore ili odlože kognitivno propadanje kod osoba sa promenama povezanim sa Alchajmerovom bolešću, ali bez razvijenih simptoma.</p>
<p>Među njima su istraživački programi AHEAD 3-45 i TRAILBLAZER-ALZ 3, koji ispituju mogućnosti ranog terapijskog delovanja na amiloidne promene u mozgu.</p>
<p>Neurolog klinike Mejo Ronald Petersen ističe da bi individualne procene rizika mogle postati veoma značajne ukoliko se pokaže da preventivne terapije zaista mogu da odlože razvoj kognitivnih problema.</p>
<p>Drugim rečima, saznanje da određena osoba ima povećanu verovatnoću razvoja bolesti tokom naredne decenije moglo bi jednog dana da pomogne lekarima da odluče kome bi rano lečenje donelo najveću korist.</p>
<p>Međutim, za takvu primenu potrebno je prethodno dokazati efikasnost i bezbednost preventivnih terapija.</p>
<p>Da li bi zdravi ljudi već sada trebalo da rade ovaj test</p>
<p>Uprkos obećavajućim rezultatima, istraživači naglašavaju da metoda još nije spremna za rutinsko testiranje osoba koje nemaju simptome kognitivnog propadanja.</p>
<p>Postoje i važna ograničenja. Model za procenu rizika razvijen je na osnovu podataka jedne istraživačke populacije, a njegova pouzdanost mora dodatno da se proveri kod različitih grupa stanovništva i uz korišćenje drugih laboratorijskih testova za isti biomarker.</p>
<p>Takođe, povećana koncentracija p-tau217 ne predstavlja automatsku dijagnozu Alchajmerove bolesti niti znači da će osoba neizbežno razviti demenciju.</p>
<p>Važno je razlikovati i blage kognitivne smetnje od demencije. Osobe sa blagim smetnjama mogu imati primetne probleme sa pamćenjem ili razmišljanjem, ali uglavnom zadržavaju sposobnost samostalnog obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Kod demencije su teškoće izraženije i značajnije utiču na svakodnevni život.</p>
<p>Zbog toga se rezultati ovakvih analiza ne mogu posmatrati odvojeno od drugih zdravstvenih podataka i kliničkog pregleda.</p>
<p>Istraživanje klinike Mejo ipak predstavlja značajan korak u razvoju medicine koja bi mogla da prepozna rizik od neurodegenerativnih bolesti znatno pre pojave simptoma.</p>
<p>Ako buduća istraživanja potvrde pouzdanost metode i ako se razviju efikasni preventivni tretmani, jednostavna analiza krvi mogla bi postati važan instrument za planiranje ranog medicinskog delovanja.</p>
<p>Time bi se otvorila mogućnost da se borba protiv Alchajmerove bolesti i pojedinih oblika demencije jednog dana započne dok čovek još ima potpuno očuvano pamćenje i normalne misaone sposobnosti.</p>
</p></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<media:content url="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/nvfkweuh35.jpg" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Ovaj faktor povećava rizik od demencije za 4 puta</title>
		<link>https://glassrbije.com/zivot/ovaj-faktor-povecava-rizik-od-demencije-za-4-puta/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 17 Nov 2026 13:51:46 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Život]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://glassrbije.com/zivot/ovaj-faktor-povecava-rizik-od-demencije-za-4-puta/</guid>

					<description><![CDATA[<img post-id="777590" fifulocal-featured="1" width="750" height="500" src="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Ovaj faktor povećava rizik od demencije za 4 puta" title="Ovaj faktor povećava rizik od demencije za 4 puta" title="Ovaj faktor povećava rizik od demencije za 4 puta" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" srcset="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598.jpg 750w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-300x200.jpg 300w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-180x120.jpg 180w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-561x374.jpg 561w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-265x177.jpg 265w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-531x354.jpg 531w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-364x243.jpg 364w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-728x485.jpg 728w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-608x405.jpg 608w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-72x48.jpg 72w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-144x96.jpg 144w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-313x209.jpg 313w" sizes="auto, (max-width: 750px) 100vw, 750px" />Jedan pokazatelj zdravlja, koji svako može da proveri za nekoliko sekundi, mogao bi da ima mnogo veći značaj za očuvanje pamćenja i mentalnih sposobnosti u starosti nego što se donedavno pretpostavljalo. Naučnici sve više pažnje posvećuju faktorima koji utiču na razvoj demencije, a koji nisu neposredno povezani sa samim mozgom. Među njima se izdvojio jedan [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img post-id="777590" fifulocal-featured="1" width="750" height="500" src="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Ovaj faktor povećava rizik od demencije za 4 puta" title="Ovaj faktor povećava rizik od demencije za 4 puta" title="Ovaj faktor povećava rizik od demencije za 4 puta" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" srcset="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598.jpg 750w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-300x200.jpg 300w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-180x120.jpg 180w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-561x374.jpg 561w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-265x177.jpg 265w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-531x354.jpg 531w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-364x243.jpg 364w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-728x485.jpg 728w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-608x405.jpg 608w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-72x48.jpg 72w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-144x96.jpg 144w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598-313x209.jpg 313w" sizes="auto, (max-width: 750px) 100vw, 750px" /><div>
<p>        <!-- image --><br />
        <!-- content --></p>
<p style="text-align: center;">
<h4><strong>Jedan pokazatelj zdravlja, koji svako može da proveri za nekoliko sekundi, mogao bi da ima mnogo veći značaj za očuvanje pamćenja i mentalnih sposobnosti u starosti nego što se donedavno pretpostavljalo.</strong></h4>
<p>Naučnici sve više pažnje posvećuju faktorima koji utiču na razvoj demencije, a koji nisu neposredno povezani sa samim mozgom. Među njima se izdvojio jedan posebno zanimljiv pokazatelj, jer se može jednostavno utvrditi, bez laboratorijskih analiza, skupih pregleda ili specijalizovane medicinske opreme.</p>
<p>Novo veliko istraživanje japanskih naučnika, objavljeno u časopisu Journal of the American Medical Directors Association, pokazalo je da broj preostalih prirodnih zuba može biti važan pokazatelj rizika od razvoja demencije.</p>
<p>Rezultati ukazuju na povezanost koja je dovoljno izražena da bi mogla da utiče na buduće međunarodne preporuke za prevenciju ovog oboljenja.</p>
<p>Istraživači Univerziteta Tohoku analizirali su zdravstvene podatke gotovo 47.500 stanovnika Japana starijih od 65 godina. Njihovo zdravstveno stanje praćeno je tokom devet godina, od 2013. do 2022. godine. U tom periodu demencija je dijagnostikovana kod 8.247 učesnika, odnosno 17,4 odsto ukupnog broja.</p>
<p>Posebno je analizirana povezanost broja sačuvanih zuba sa pojavom demencije, uz poređenje sa drugim, već poznatim faktorima rizika. Broj zuba pokazao se kao pogodan objektivan pokazatelj, jer odražava dugogodišnje posledice karijesa i bolesti desni, za razliku od subjektivnih tegoba koje pacijenti prijavljuju lekarima.</p>
<p>Rezultati su pokazali jasnu pravilnost: što je osoba imala manje prirodnih zuba, to je učestalost demencije bila veća.</p>
<p>Kod učesnika sa najmanje 20 sačuvanih zuba zabeležena su 1,63 nova slučaja demencije godišnje na 100 osoba. Među onima koji su imali između 10 i 19 zuba učestalost je iznosila 2,31 slučaj, dok je kod ljudi sa samo jednim do devet zuba porasla na 2,97 slučajeva.</p>
<p>Najnepovoljniji rezultat registrovan je kod osoba koje su potpuno izgubile prirodne zube. U toj grupi učestalost demencije dostigla je 4,34 slučaja godišnje na 100 osoba, što je približno 2,7 puta više nego kod ljudi sa najmanje 20 zuba.</p>
<p>Kada su naučnici statistički uzeli u obzir pol, starost i prihode učesnika, pokazalo se da je rizik od demencije kod osoba bez zuba bio 27 odsto veći nego kod onih sa najmanje 20 zuba. Kod učesnika sa jednim do devet zuba rizik je bio veći za 12 odsto, a kod onih sa 10 do 19 zuba za 14 odsto.</p>
<p>Međutim, japanski istraživači nisu se zaustavili na poređenju pojedinačnih grupa. Želeli su da utvrde koliko bi zdravlje usne duplje moglo da bude značajno za sprečavanje demencije na nivou čitavog stanovništva.</p>
<p>Za tu procenu primenili su statističku metodu poznatu kao populacioni atribucioni udeo, koja pokazuje koliki bi deo slučajeva određene bolesti potencijalno mogao da bude izbegnut kada bi se uklonio posmatrani faktor rizika, pod pretpostavkom da je veza uzročna.</p>
<p>Rezultat za gubitak zuba iznosio je 7,2 odsto. To znači da bi, prema ovom statističkom modelu, približno svaki četrnaesti slučaj demencije mogao da bude povezan sa ovim faktorom. Ipak, sama povezanost ne dokazuje da bi sprečavanje gubitka zuba zaista eliminisalo toliki broj obolevanja.</p>
<p>Takva procena svrstala je gubitak zuba na treće mesto među analiziranim faktorima rizika na koje se može uticati. Ispred njega našli su se samo simptomi depresije, sa 10,5 odsto, i socijalna izolacija, sa 9,4 odsto. Doprinos gubitka zuba bio je veći od procenjenog doprinosa fizičke neaktivnosti, pušenja i niskog nivoa obrazovanja.</p>
<p>Razlike između muškaraca i žena bile su posebno izražene. Kod muškaraca gubitak zuba zauzeo je prvo mesto među posmatranim faktorima, sa procenjenim populacionim udelom od 12 odsto, nadmašivši čak i simptome depresije, čiji je udeo iznosio 10,5 odsto.</p>
<p>Kod žena je odgovarajući pokazatelj za gubitak zuba bio 6,1 odsto, što ga je svrstalo na četvrto mesto. Ovi rezultati ukazuju da značaj oralnog zdravlja za rizik od demencije može da se razlikuje u zavisnosti od pola.</p>
<p>Naučnici su ponudili tri moguća objašnjenja veze između gubitka zuba i slabljenja kognitivnih sposobnosti.</p>
<p>Prvo se odnosi na ishranu. Osobe koje izgube veći broj zuba teže žvaću hranu, zbog čega često menjaju jelovnik. Namirnice koje zahtevaju intenzivnije žvakanje, poput pojedinih vrsta povrća i mesa, mogu postati manje zastupljene, a time se smanjuje i unos vlakana, vitamina i drugih hranljivih materija potrebnih za normalno funkcionisanje mozga.</p>
<p>Drugi mogući mehanizam povezan je sa društvenim životom. Ljudi koji se stide nedostatka zuba mogu početi da izbegavaju susrete, razgovore i zajedničke aktivnosti. Takvo povlačenje povećava socijalnu izolaciju, koja je već prepoznata kao jedan od značajnih faktora povezanih sa slabljenjem kognitivnih funkcija.</p>
<p>Treće objašnjenje odnosi se na hronične upalne procese. Bolesti desni i infekcije oko oštećenih zuba mogu održavati dugotrajnu upalu u organizmu. Upalni procesi i njihovi posrednici mogu delovati i izvan usne duplje, uključujući krvne sudove i mehanizme koji utiču na zdravlje mozga.</p>
<p>Ipak, ovi mehanizmi predstavljaju moguća objašnjenja uočene povezanosti, a ne konačan dokaz da upravo gubitak zuba neposredno izaziva demenciju.</p>
<p>Ovakvi nalazi otvorili su i pitanje da li međunarodne zdravstvene preporuke dovoljno uzimaju u obzir značaj oralnog zdravlja.</p>
<p>Uticajni naučni odbor medicinskog časopisa Lancet objavio je 2024. godine listu od 14 faktora rizika za demenciju koji se mogu menjati ili kontrolisati. Na tom spisku našli su se nizak nivo obrazovanja, oštećenje sluha, povišen LDL holesterol u srednjem životnom dobu, visok krvni pritisak, gojaznost, pušenje i depresija.</p>
<p>Preostalih sedam faktora obuhvata nedovoljnu fizičku aktivnost, dijabetes, prekomerno konzumiranje alkohola, povrede glave, zagađenje vazduha, socijalnu izolaciju i nelečeno slabljenje vida.</p>
<p>Gubitak zuba i bolesti usne duplje nisu uključeni u taj pregled, niti su dobili odgovarajuće mesto u novijim preporukama Svetske zdravstvene organizacije. Japanski istraživači smatraju da bi takav pristup trebalo preispitati, imajući u vidu rezultate njihovog istraživanja.</p>
<p>Posebno naglašavaju da očuvanje zdravlja zuba predstavlja relativno dostupnu preventivnu meru. Redovna higijena usne duplje, pravovremeno lečenje karijesa i bolesti desni, kao i odgovarajuće protetsko zbrinjavanje nakon gubitka zuba, mogu pomoći očuvanju funkcije žvakanja, kvalitetnije ishrane i društvene aktivnosti starijih osoba.</p>
<p>Značaj mogućeg efekta postaje još veći kada se posmatra broj ljudi koji širom sveta žive sa demencijom. Ukoliko bi se potvrdilo da je gubitak zuba neposredan uzročni faktor, procenjeni udeo od 7,2 odsto mogao bi da odgovara milionima slučajeva na globalnom nivou.</p>
<p>Istraživači zato predlažu da zdravlje zuba bude uključeno u međunarodne strategije prevencije demencije prilikom naredne revizije stručnih preporuka. Njihov stav je da briga o usnoj duplji ne bi trebalo da se posmatra isključivo kao pitanje estetike, svežeg daha ili mogućnosti normalnog uzimanja hrane, već i kao potencijalno važan deo očuvanja kognitivnog zdravlja u starosti.</p>
<p>Istraživanje se uklapa u šira naučna nastojanja da se identifikuju bolesti i svakodnevne navike povezane sa demencijom. Ranije analize bavile su se i grupom od 16 oboljenja koja mogu doprineti njenom razvoju, dok je jedno dugoročno istraživanje, sprovođeno tokom 43 godine, ispitivalo povezanost konzumiranja kafe i čaja sa zaštitom od kognitivnog propadanja.</p>
<p>Novi japanski rezultati dodatno otvaraju mogućnost da se postojeći programi prevencije prošire na oblast stomatološke zaštite, uz potrebu za daljim istraživanjima koja bi pokazala u kojoj meri očuvanje i nadoknada zuba mogu neposredno smanjiti rizik od demencije.</p>
</p></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<media:content url="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjgeigh598.jpg" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Naučnici otkrivaju zašto post-kovid ubija organe čak i nakon oporavka</title>
		<link>https://glassrbije.com/zivot/naucnici-otkrivaju-zasto-post-kovid-ubija-organe-cak-i-nakon-oporavka/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 11 Nov 2026 16:10:23 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Život]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://glassrbije.com/zivot/naucnici-otkrivaju-zasto-post-kovid-ubija-organe-cak-i-nakon-oporavka/</guid>

					<description><![CDATA[<img post-id="777248" fifulocal-featured="1" width="750" height="500" src="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Naučnici otkrivaju zašto post-kovid ubija organe čak i nakon oporavka" title="Naučnici otkrivaju zašto post-kovid ubija organe čak i nakon oporavka" title="Naučnici otkrivaju zašto post-kovid ubija organe čak i nakon oporavka" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" srcset="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309.jpg 750w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-300x200.jpg 300w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-180x120.jpg 180w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-561x374.jpg 561w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-265x177.jpg 265w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-531x354.jpg 531w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-364x243.jpg 364w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-728x485.jpg 728w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-608x405.jpg 608w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-72x48.jpg 72w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-144x96.jpg 144w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-313x209.jpg 313w" sizes="auto, (max-width: 750px) 100vw, 750px" />Novo otkriće ruskih naučnika moglo bi da promeni dosadašnje razumevanje posledica koronavirusa i objasni zašto se pojedini zdravstveni problemi pojavljuju dugo nakon završetka infekcije. Godinama su lekari pokušavali da utvrde zbog čega se kod dela pacijenata, čak i posle potpunog oporavka od akutne faze kovida, nastavljaju iscrpljenost, povišena temperatura, hronične upale i poremećaji rada unutrašnjih [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img post-id="777248" fifulocal-featured="1" width="750" height="500" src="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Naučnici otkrivaju zašto post-kovid ubija organe čak i nakon oporavka" title="Naučnici otkrivaju zašto post-kovid ubija organe čak i nakon oporavka" title="Naučnici otkrivaju zašto post-kovid ubija organe čak i nakon oporavka" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" srcset="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309.jpg 750w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-300x200.jpg 300w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-180x120.jpg 180w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-561x374.jpg 561w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-265x177.jpg 265w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-531x354.jpg 531w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-364x243.jpg 364w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-728x485.jpg 728w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-608x405.jpg 608w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-72x48.jpg 72w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-144x96.jpg 144w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309-313x209.jpg 313w" sizes="auto, (max-width: 750px) 100vw, 750px" /><div>
<p>        <!-- image --><br />
        <!-- content --></p>
<p style="text-align: center;">
<h4><strong>Novo otkriće ruskih naučnika moglo bi da promeni dosadašnje razumevanje posledica koronavirusa i objasni zašto se pojedini zdravstveni problemi pojavljuju dugo nakon završetka infekcije.</strong></h4>
<p>Godinama su lekari pokušavali da utvrde zbog čega se kod dela pacijenata, čak i posle potpunog oporavka od akutne faze kovida, nastavljaju iscrpljenost, povišena temperatura, hronične upale i poremećaji rada unutrašnjih organa. Jedno od vodećih objašnjenja bilo je da infekcija izaziva dugotrajan poremećaj imunog sistema, koji zatim počinje da napada sopstvena tkiva.</p>
<p><span style="color: #005b96;"><strong>Veliki događaji često počinju malim vestima! Pratite nas na Telegramu i saznajte šta se dešava iza velikih svetskih promena.</strong></span></p>
<p>Međutim, istraživanja sprovedena na ruskom Univerzitetu Sečenov otvorila su mogućnost da iza ovih tegoba stoji još jedan mehanizam. Naučnici su pronašli dokaze koji dovode u pitanje pretpostavku da organizam nakon preležane infekcije u potpunosti uklanja sve komponente koronavirusa.</p>
<p>Istraživači su ustanovili da fragmenti RNK i proteini virusa SARS-CoV-2 mogu da ostanu prisutni u tkivima različitih organa mesecima, a u pojedinim slučajevima i godinama nakon infekcije. Takvi ostaci mogu da predstavljaju dugotrajan podsticaj imunološkim reakcijama, održavajući zapaljenske procese i nakon što akutna bolest prođe.</p>
<p>Ovo otkriće menja pogled na takozvani dugi kovid. Umesto da se njegove posledice objašnjavaju isključivo autoimunim poremećajima i oštećenjima nastalim tokom infekcije, sve više pažnje posvećuje se mogućnosti da virusni materijal ostaje unutar ćelijskih struktura i doprinosi razvoju hroničnih oboljenja.</p>
<p>Posebno su značajni nalazi u plućima, gde dugotrajno prisustvo virusnih komponenti može da bude povezano sa ozbiljnim promenama tkiva. Kod pacijenata nakon kovida zabeleženi su hronična opstruktivna bolest pluća, poznata kao HOBP, i teške intersticijalne pneumonije, koje zahvataju potporno tkivo pluća.</p>
<p>Jedan od najvažnijih problema predstavlja fibroza, odnosno postepeno stvaranje ožiljnog tkiva koje smanjuje elastičnost pluća i otežava disanje. Istraživanja ukazuju na mogućnost da dugotrajna upalna reakcija, podstaknuta zaostalim virusnim komponentama, učestvuje u nastanku takvih promena.</p>
<p>Dodatnu zabrinutost izaziva otkrivanje virusnih markera u endotelu, unutrašnjem sloju krvnih sudova pluća. Njihovo prisustvo otvara pitanja o mogućim poremećajima cirkulacije, hroničnom zapaljenju krvnih sudova i drugim komplikacijama koje se ne ograničavaju samo na respiratorni sistem.</p>
<p>Istraživanje je pokazalo da pluća nisu jedino mesto na kojem se zadržavaju tragovi koronavirusa. Virusni proteini pronađeni su i u ćelijama želuca, tankog i debelog creva, kao i u hepatocitima, glavnim funkcionalnim ćelijama jetre.</p>
<p>Ovi nalazi pružaju moguće objašnjenje zašto se kod pojedinih pacijenata nakon kovida javljaju poremećaji rada organa za varenje. Među zabeleženim promenama na jetri nalaze se steatoza, odnosno masna jetra, steatohepatitis, praćen upalom, kao i smeđa atrofija tkiva. Kod nekih pacijenata registrovana su i druga ozbiljna oštećenja jetre.</p>
<p>U želucu i crevima uočeni su hronični gastritis, erozije sluzokože i limfocitni kolitis, zapaljensko oboljenje debelog creva. Ranije se smatralo da su gastrointestinalne manifestacije koronavirusa uglavnom ograničene na akutnu fazu bolesti, ali prisustvo virusnih proteina dugo nakon infekcije ukazuje da posledice mogu biti znatno dugotrajnije.</p>
<p>Promene su registrovane i na pankreasu. Među njima se izdvajaju skleroza tkiva, lipomatoza, odnosno nakupljanje masnog tkiva, i pankreasna nekroza, teško stanje praćeno odumiranjem delova organa. Iako su ove promene zabeležene kod pacijenata nakon kovida, njihova neposredna uzročno-posledična povezanost sa zaostalim virusnim materijalom zahteva dodatna istraživanja.</p>
<p>Posebno važno područje istraživanja postao je kardiovaskularni sistem. Prisustvo virusnih komponenti u srčanom tkivu moglo bi da doprinese razumevanju postkovidnog miokarditisa, poremećaja srčanog ritma i progresivne srčane insuficijencije.</p>
<p>Miokarditis, odnosno upala srčanog mišića, kod pojedinih pacijenata može da izazove tegobe slične ishemijskoj bolesti srca. Zbog toga je precizna dijagnostika od velikog značaja, naročito kada se simptomi pojave nakon infekcije koja je naizgled završena bez ozbiljnih komplikacija.</p>
<p>Jedno od najneočekivanijih područja u kojima su pronađeni tragovi koronavirusa jeste reproduktivni sistem žena. Istraživači Univerziteta Sečenov otkrili su virusni materijal u endometrijumu, unutrašnjoj sluzokoži materice koja ima ključnu ulogu u prihvatanju i implantaciji embriona.</p>
<p>Takav nalaz otvara mogućnost da dugotrajno prisustvo virusnih komponenti utiče na lokalne zapaljenske procese i stvara nepovoljne uslove za ostvarivanje trudnoće. Time je identifikovan potencijalni mehanizam koji bi mogao da doprinese problemima sa plodnošću kod dela žena nakon preležanog kovida, iako još nije dokazano da je neposredan uzrok neplodnosti.</p>
<p>Zajedničko ovim nalazima jeste mogućnost da koronavirus ostavlja znatno složenije posledice nego što se ranije pretpostavljalo. Njegove komponente mogu da opstanu u različitim tkivima i nakon nestanka akutnih simptoma, dok se poremećaji imunog odgovora, hronično zapaljenje i oštećenja organa razvijaju tokom dužeg vremenskog perioda.</p>
<p>Ipak, postoji važna razlika između otkrivanja virusne RNK ili proteina i dokazivanja prisustva živog virusa sposobnog za razmnožavanje. Sam nalaz virusnih fragmenata ne znači da je infekcija i dalje aktivna, niti potvrđuje da su oni neposredno izazvali svaku registrovanu bolest.</p>
<p>Nalazi ruskih naučnika zato otvaraju pitanje promene postojećih protokola lečenja i rehabilitacije pacijenata sa dugim kovidom. Ako se utvrdi da zaostale virusne komponente održavaju zapaljenske procese, buduće terapije mogle bi da budu usmerene na njihovo uklanjanje ili suzbijanje imunoloških reakcija koje izazivaju.</p>
<p>Za razvoj takvih terapija biće potrebno precizno utvrditi u kojim ćelijama virusni materijal opstaje, koliko dugo može da ostane prisutan i pod kojim okolnostima dovodi do oštećenja tkiva. Tek tada će biti moguće razlikovati pacijente kod kojih su tegobe posledica ranije nastalih promena od onih kod kojih se patološki procesi i dalje održavaju.</p>
<p>Ova istraživanja posebno su značajna za ljude koji su nakon kovida smatrani oporavljenima, ali su kasnije razvili dugotrajne zdravstvene probleme. Razumevanje mehanizama koji povezuju preležanu infekciju sa kasnijim oboljenjima moglo bi da omogući ranije otkrivanje komplikacija i razvoj ciljane terapije, umesto lečenja isključivo pojedinačnih simptoma.</p>
</p></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<media:content url="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anhieurzgfvdjijg309.jpg" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Jedan od osnivača Bitlsa postao je milijarder</title>
		<link>https://glassrbije.com/zivot/jedan-od-osnivaca-bitlsa-postao-je-milijarder/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 10 Nov 2026 15:05:10 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Život]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://glassrbije.com/zivot/jedan-od-osnivaca-bitlsa-postao-je-milijarder/</guid>

					<description><![CDATA[<img post-id="777185" fifulocal-featured="1" width="750" height="500" src="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Jedan od osnivača Bitlsa postao je milijarder" title="Jedan od osnivača Bitlsa postao je milijarder" title="Jedan od osnivača Bitlsa postao je milijarder" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" srcset="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587.jpg 750w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-300x200.jpg 300w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-180x120.jpg 180w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-561x374.jpg 561w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-265x177.jpg 265w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-531x354.jpg 531w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-364x243.jpg 364w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-728x485.jpg 728w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-608x405.jpg 608w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-72x48.jpg 72w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-144x96.jpg 144w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-313x209.jpg 313w" sizes="auto, (max-width: 750px) 100vw, 750px" />Šest decenija nakon što je pevao da novac ne može da kupi ljubav, jedan od najpoznatijih britanskih muzičara našao se u središtu priče o bogatstvu koje je godinama stvarano daleko od očiju javnosti. Britanski muzičar Pol Makartni, jedan od osnivača legendarne grupe Bitlsi, tokom karijere nije zarađivao samo od prodaje albuma i nastupa pred milionima [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img post-id="777185" fifulocal-featured="1" width="750" height="500" src="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Jedan od osnivača Bitlsa postao je milijarder" title="Jedan od osnivača Bitlsa postao je milijarder" title="Jedan od osnivača Bitlsa postao je milijarder" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" srcset="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587.jpg 750w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-300x200.jpg 300w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-180x120.jpg 180w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-561x374.jpg 561w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-265x177.jpg 265w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-531x354.jpg 531w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-364x243.jpg 364w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-728x485.jpg 728w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-608x405.jpg 608w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-72x48.jpg 72w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-144x96.jpg 144w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587-313x209.jpg 313w" sizes="auto, (max-width: 750px) 100vw, 750px" /><div>
<p>        <!-- image --><br />
        <!-- content --></p>
<p style="text-align: center;">
<h4><strong>Šest decenija nakon što je pevao da novac ne može da kupi ljubav, jedan od najpoznatijih britanskih muzičara našao se u središtu priče o bogatstvu koje je godinama stvarano daleko od očiju javnosti.</strong></h4>
<p>Britanski muzičar Pol Makartni, jedan od osnivača legendarne grupe Bitlsi, tokom karijere nije zarađivao samo od prodaje albuma i nastupa pred milionima obožavalaca. Iza njegovog finansijskog uspeha nalazi se poslovna strategija započeta još krajem šezdesetih godina, kada je prepoznao vrednost muzičkih autorskih prava.</p>
<p><span style="color: #005b96;"><strong>Veliki događaji često počinju malim vestima! Pratite nas na Telegramu i saznajte šta se dešava iza velikih svetskih promena.</strong></span></p>
<p>Posebno je zanimljivo što veliki deo njegovih prihoda nije poticao od pesama koje je sam napisao niti od kompozicija koje je snimio sa Bitlsima. Makartni je decenijama ulagao u dela drugih izvođača, mnogo pre nego što su muzički katalozi postali jedna od najvrednijih vrsta imovine u industriji zabave.</p>
<p>Američki magazin Forbs sada je procenio njegovo bogatstvo na najmanje 1,4 milijarde dolara, čime je Makartni zauzeo treće mesto među najbogatijim muzičarima sveta.</p>
<p>U analizi objavljenoj 9. novembra 2026. godine, Forbs podseća na zanimljiv kontrast između Makartnijevih nekadašnjih stihova i njegovog današnjeg bogatstva. Još 1964. godine pevao je u pesmi „Can’t Buy Me Love“ da mu novac nije naročito važan i da nema mnogo toga da ponudi. Šezdeset godina kasnije, upravo su pesme, sudski sporovi, svetske turneje i dugogodišnji rad stvorili njegovo ogromno bogatstvo.</p>
<p>Prekretnica se dogodila 1969. godine, nekoliko meseci pre raspada Bitlsa, kada je Makartni osnovao sopstvenu muzičku izdavačku kompaniju MPL Communications. Time je stekao kontrolu nad pravima na svoje solo kompozicije i originalne studijske snimke, obezbedivši znatno veći udeo u budućim autorskim prihodima.</p>
<p>Takva odluka pokazala se posebno važnom jer Makartni tokom dugog perioda nije dobijao onoliko novca od stvaralaštva Bitlsa koliko bi se moglo očekivati s obzirom na ogromnu popularnost grupe.</p>
<p>Istovremeno je počeo da kupuje prava na kompozicije drugih muzičara. Među njegovim najznačajnijim poslovnim potezima bila je kupovina kataloga američkog pionira rokenrola Badija Holija, ali i prava na muziku iz brodvejskih mjuzikala i popularne božićne pesme.</p>
<p>Vrednost takvih kataloga tokom narednih decenija povećala se višestruko, u pojedinim slučajevima čak desetine puta. Zahvaljujući ulaganjima započetim znatno pre velikog rasta cena muzičkih prava, Makartni je postepeno izgradio ogromnu poslovnu imperiju zasnovanu na autorskim naknadama.</p>
<p>Poseban deo njegove finansijske istorije predstavljaju dugogodišnji pokušaji Bitlsa da povrate kontrolu nad sopstvenim muzičkim nasleđem.</p>
<p>Grupa je svojevremeno potpisala izuzetno nepovoljan ugovor sa muzičkim izdavačem Dikom Džejmsom, zbog čega su njeni članovi izgubili veliki deo prava na kompozicije koje su stvorili. Makartni je decenijama učestvovao u nastojanjima da se najveći deo tih prava vrati.</p>
<p>Usledili su brojni sudski postupci, pregovori i izmene ugovora sa diskografskim kompanijama koje su kontrolisale snimke grupe. Posle dugogodišnjih pravnih i poslovnih sporova, položaj Bitlsa u raspodeli prihoda značajno se promenio.</p>
<p>Njihova holding kompanija Apple Corps danas ostvaruje više od 50 miliona dolara godišnje od striminga, prodaje vinilnih ploča i proizvoda sa prepoznatljivim obeležjima grupe.</p>
<p>Makartnijeva imovina, međutim, ne završava se na muzičkim pravima. U ukupnu procenu ulaze autorske naknade koje je godinama primao, stotine miliona dolara zarađenih tokom svetskih turneja, kao i nekretnine u Velikoj Britaniji i američkom Hemptonсу.</p>
<p>Značajnu vrednost ima i njegova umetnička kolekcija, koja obuhvata dela čuvenih slikara Pabla Pikasa i Renea Magrita. Kada se tome dodaju muzički katalozi i ostala imovina, Forbs procenjuje da ukupno Makartnijevo bogatstvo dostiže najmanje 1,4 milijarde dolara.</p>
<p>Ispred njega na svetskoj listi nalaze se samo dve muzičke zvezde. Prvo mesto zauzima američki reper Džej-Zi sa procenjenih 2,8 milijardi dolara, dok je druga američka pop pevačica Tejlor Svift sa bogatstvom od dve milijarde dolara.</p>
<p>Makartni pritom ni u poznim godinama nije prestao da stvara novu muziku. U maju 2026, kada je imao 83 godine, objavio je svoj 18. solo album pod nazivom „The Boys of Dungeon Lane“, odnosno „Momci iz Dandžen lejna“.</p>
<p>Album sadrži 14 kompozicija, a nastao je uz saradnju američkog muzičkog producenta Endrua Vota, poznatog po radu sa grupom Rolingstonsi i britanskim pevačem Eltonom Džonom.</p>
<p>Jedna od pesama, „Home to Us“ („Dom za nas“), snimljena je zajedno sa Ringom Starom, nekadašnjim bubnjarem Bitlsa. Kompozicija je posvećena uspomenama dvojice muzičara na Liverpul, grad u kojem je započela njihova zajednička muzička istorija.</p>
</p></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<media:content url="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anezgi587.jpg" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Ono što se zatim događa u organizmu iznenadiće mnoge</title>
		<link>https://glassrbije.com/zivot/ono-sto-se-zatim-dogada-u-organizmu-iznenadice-mnoge/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 10 Nov 2026 13:52:15 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Život]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://glassrbije.com/zivot/ono-sto-se-zatim-dogada-u-organizmu-iznenadice-mnoge/</guid>

					<description><![CDATA[<img post-id="777173" fifulocal-featured="1" width="750" height="500" src="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Ono što se zatim događa u organizmu iznenadiće mnoge" title="Ono što se zatim događa u organizmu iznenadiće mnoge" title="Ono što se zatim događa u organizmu iznenadiće mnoge" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" srcset="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354.jpg 750w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-300x200.jpg 300w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-180x120.jpg 180w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-561x374.jpg 561w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-265x177.jpg 265w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-531x354.jpg 531w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-364x243.jpg 364w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-728x485.jpg 728w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-608x405.jpg 608w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-72x48.jpg 72w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-144x96.jpg 144w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-313x209.jpg 313w" sizes="auto, (max-width: 750px) 100vw, 750px" />Jednostavna promena u načinu ishrane mogla bi da utiče na osećaj gladi, nivo šećera u krvi i količinu hrane koju čovek pojede, a objašnjenje se krije u prirodnim procesima koje organizam pokreće tokom varenja. Poznati američki kardiolog i stručnjak za javno zdravlje dr Darijuš Mozafarijan, direktor Instituta „Hrana kao lek“ pri Univerzitetu Tafts, godinama istražuje [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img post-id="777173" fifulocal-featured="1" width="750" height="500" src="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Ono što se zatim događa u organizmu iznenadiće mnoge" title="Ono što se zatim događa u organizmu iznenadiće mnoge" title="Ono što se zatim događa u organizmu iznenadiće mnoge" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" srcset="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354.jpg 750w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-300x200.jpg 300w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-180x120.jpg 180w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-561x374.jpg 561w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-265x177.jpg 265w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-531x354.jpg 531w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-364x243.jpg 364w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-728x485.jpg 728w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-608x405.jpg 608w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-72x48.jpg 72w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-144x96.jpg 144w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354-313x209.jpg 313w" sizes="auto, (max-width: 750px) 100vw, 750px" /><div>
<p>        <!-- image --><br />
        <!-- content --></p>
<p style="text-align: center;">
<h4><strong>Jednostavna promena u načinu ishrane mogla bi da utiče na osećaj gladi, nivo šećera u krvi i količinu hrane koju čovek pojede, a objašnjenje se krije u prirodnim procesima koje organizam pokreće tokom varenja.</strong></h4>
<p>Poznati američki kardiolog i stručnjak za javno zdravlje dr Darijuš Mozafarijan, direktor Instituta „Hrana kao lek“ pri Univerzitetu Tafts, godinama istražuje kako različite namirnice utiču na metabolizam, hormone i dugoročno zdravlje. Njegova nedavno objavljena knjiga „Hrana kao lek“ donosi zaključke koji dovode u pitanje brojne ustaljene predstave o pravilnoj ishrani.</p>
<p>Britanski The Times posvetio je opširan prikaz njegovom radu, a posebnu pažnju privukao je jednostavan postupak koji je dobio naziv „efekat jabuke pre obroka“. Mozafarijan ga povezuje sa prirodnom regulacijom apetita i mogućnošću smanjenja ukupnog kalorijskog unosa bez strogih dijeta.</p>
<p>Suština preporuke jeste da se 15 do 20 minuta pre ručka ili večere pojede cela jabuka. Prema objašnjenju ovog kardiologa, takav postupak može da podstakne prirodne mehanizme sitosti i utiče na hormonske reakcije organizma.</p>
<p>Posebno je zanimljiva uloga hormona glukagonu sličnog peptida-1, poznatog kao GLP-1. On učestvuje u regulaciji gladi i sitosti, podstiče lučenje insulina kao odgovor na glukozu i utiče na brzinu pražnjenja želuca. Upravo njegovo delovanje oponašaju savremeni, veoma skupi injekcioni lekovi koji se koriste u lečenju dijabetesa i gojaznosti.</p>
<p>Mozafarijan objašnjava da strukturna vlakna jabuke, kada dospeju u prazan želudac i zatim u creva, mogu da aktiviraju receptore na specijalizovanim ćelijama koje proizvode GLP-1 i oslobađaju ga u krvotok. Hormon potom deluje na centre sitosti u mozgu, smanjujući osećaj gladi, dok u pankreasu podstiče lučenje insulina u skladu sa nivoom glukoze.</p>
<p>Prema njegovom tumačenju, kada čovek nakon toga započne glavni obrok, već je aktiviran deo mehanizama koji organizmu signaliziraju da je hrana uneta. U iznetoj preporuci pominje se mogućnost smanjenja količine pojedene hrane i kalorija za približno 20 odsto. Ipak, taj procenat ne treba smatrati garantovanim rezultatom, niti je efekat jabuke po snazi i trajanju izjednačen sa delovanjem lekova koji ciljaju GLP-1 receptore.</p>
<p>Važan uslov jeste da jabuka ostane cela, jer njena prirodna struktura ima posebnu ulogu u varenju. Sok od jabuke, pire ili smuti nisu odgovarajuća zamena. Tokom prerade narušava se ćelijska struktura voća, a kod sokova se uklanja i znatan deo vlakana, zbog čega šećeri mogu brže da se apsorbuju i izazovu izraženiji porast glukoze.</p>
<p>Jabuka sadrži rastvorljiva vlakna, posebno pektin, koji u digestivnom traktu formira gelastu masu. Ona može da uspori pražnjenje želuca i doprinese dužem osećaju sitosti. U kori se nalaze i antioksidansi koji, prema Mozafarijanovom objašnjenju, doprinose zaštiti krvnih sudova, njihovoj elastičnosti i očuvanju zdravlja srca.</p>
<p>Pored ovog postupka, američki kardiolog izdvaja još četiri principa ishrane koji bi, prema njegovim istraživanjima, mogli da doprinesu zdravijem i dužem životu.</p>
<p>Prvi se odnosi na preterano veličanje proteina. Mozafarijan upozorava da oznake poput „visok sadržaj proteina“ na čokoladicama, keksu i jogurtima često predstavljaju marketinški način predstavljanja industrijski visoko prerađenih proizvoda. Za većinu ljudi koji se ne bave profesionalnim sportom, poput dizanja tegova, veštački proteinski dodaci nisu neophodni, jer se potrebna količina proteina može obezbediti običnom hranom.</p>
<p>Drugi princip dovodi u pitanje praksu da se vrednost obroka procenjuje isključivo brojanjem kalorija. Dve namirnice sa identičnom energetskom vrednošću mogu izazvati potpuno različite hormonske i metaboličke reakcije.</p>
<p>Kao primer navodi 100 kalorija iz industrijskih žitarica za doručak i istu količinu energije iz šake orašastih plodova. Prema njegovom tumačenju, prerađene žitarice mogu nepovoljno delovati na crevni mikrobiom i izazvati nagliji porast insulina, dok orašasti plodovi doprinose zdravlju krvnih sudova i produžavaju osećaj sitosti.</p>
<p>Time objašnjava i zašto pojedini ljudi u početku postižu dobre rezultate uz popularne režime ishrane, poput keto ili paleo dijete. Mozafarijan smatra da je uobičajena savremena ishrana toliko opterećena industrijski prerađenim proizvodima da već prelazak na minimalno obrađene namirnice može predstavljati veliko poboljšanje.</p>
<p>Treći princip podrazumeva redovno unošenje namirnica sa zaštitnim delovanjem. U ovu grupu spadaju povrće, voće, orašasti plodovi, semenke, mahunarke, prirodna biljna ulja, morski plodovi, fermentisani mlečni proizvodi bez dodatog šećera, kao i kiseli kupus i kimči. Njihova prednost je prisustvo vlakana, antioksidanasa i drugih biološki aktivnih materija.</p>
<p>Mozafarijan posebno naglašava da nije dovoljno posmatrati samo količinu zasićenih masti. Prema njegovom shvatanju, važna je i struktura namirnice u kojoj se one nalaze. Punomasni jogurt i sir mogu biti deo zdrave ishrane, dok prerađeno crveno meso, poput kobasica i viršli, povećava rizik od različitih bolesti.</p>
<p>Četvrti princip odnosi se na očuvanje prirodne ćelijske strukture hrane. Kardiolog smatra da njeno narušavanje tokom industrijske prerade predstavlja jedan od najvećih problema savremene ishrane.</p>
<p>Beli hleb, peciva, industrijske pahuljice, krekeri, zaslađeni napici, voćni sokovi i smutiji mogu omogućiti bržu dostupnost šećera organizmu i izazvati nepovoljne metaboličke reakcije. U istu grupu namirnica sa lako dostupnim skrobom ubraja beli pirinač, testeninu od belog brašna i pire od krompira, koje opisuje kao svojevrsne „skrivene šećere“.</p>
<p>Ovi zaključci ne znače da se sve navedene namirnice u organizmu ponašaju potpuno identično, već da stepen prerade, količina vlakana i struktura hrane značajno utiču na metabolički odgovor.</p>
<p>Mozafarijan i sam nastoji da svakodnevnu ishranu organizuje prema konceptu zaštitnih namirnica. Njegov primer dnevnog jelovnika počinje obilnim doručkom koji sadrži kvalitetne masti i vlakna, sa ciljem da se izbegnu nagle promene šećera u krvi i brzo ponovno javljanje gladi.</p>
<p>Za doručak preporučuje punomasni grčki jogurt bez dodatog šećera, šaku sirovih orašastih plodova i sveže sezonsko bobičasto voće. Dodaje se prstohvat cimeta, kojem pripisuje povoljan uticaj na osetljivost tkiva na insulin. Od napitaka predviđeni su nezaslađena kafa ili zeleni čaj.</p>
<p>Ručak se zasniva na principu „velikog tanjira“, u kojem dominiraju minimalno prerađene biljne namirnice, kvalitetni proteini i zdrave masti.</p>
<p>Osnovu čini velika porcija tamnozelenog lisnatog povrća, poput spanaća i rukole, uz krupno seckane krastavce, paradajz i papriku. Dodaju se avokado, leblebije ili sočivo, dok izvor proteina i omega-3 masnih kiselina predstavlja pečena morska riba, kao što su tuna, losos ili sardine.</p>
<p>Obrok može da uključi i fermentisani sir, poput fete ili kozjeg sira, dok se za preliv koriste isključivo nerafinisano maslinovo ulje i limunov sok.</p>
<p>Petnaest do dvadeset minuta pre večere dolazi na red cela jabuka sa korom. Njena uloga je da smanji verovatnoću večernjeg prejedanja i omogući lakšu kontrolu količine hrane tokom poslednjeg glavnog obroka.</p>
<p>Večera treba da bude lagana, ali hranljiva. Predviđeni su pileća prsa sa roštilja, ćuretina ili morski plodovi, uz pečeno povrće poput brokolija, karfiola, prokelja ili špargle. Maslinovo ulje dodaje se nakon pripreme, a kimči ili kiseli kupus služe kao dodatak koji doprinosi raznovrsnosti crevne mikroflore.</p>
<p>Iz ovakvog jelovnika isključeni su zaslađeni napici, uključujući industrijski pakovane voćne sokove i smutije, beli hleb, peciva i prerađene mesne prerađevine, među kojima su kobasice, viršle i različiti suhomesnati proizvodi.</p>
<p>Osnovna ideja Mozafarijanovog pristupa jeste da dugoročno zdravlje ne zavisi samo od količine pojedene hrane, već i od njenog porekla, prirodne strukture i načina na koji deluje na hormone, metabolizam i crevni mikrobiom.</p>
</p></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<media:content url="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ajhei7zheri354.jpg" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Tajna bujne i sjajne kose krije se u kuhinji: Maska koja osvaja jednostavnošću</title>
		<link>https://glassrbije.com/zivot/tajna-bujne-i-sjajne-kose-krije-se-u-kuhinji-maska-koja-osvaja-jednostavnoscu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 09 Nov 2026 14:02:11 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Život]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://glassrbije.com/zivot/tajna-bujne-i-sjajne-kose-krije-se-u-kuhinji-maska-koja-osvaja-jednostavnoscu/</guid>

					<description><![CDATA[<img post-id="777119" fifulocal-featured="1" width="750" height="563" src="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Tajna bujne i sjajne kose krije se u kuhinji: Maska koja osvaja jednostavnošću" title="Tajna bujne i sjajne kose krije se u kuhinji: Maska koja osvaja jednostavnošću" title="Tajna bujne i sjajne kose krije se u kuhinji: Maska koja osvaja jednostavnošću" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" srcset="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576.jpg 750w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-300x225.jpg 300w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-192x144.jpg 192w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-384x288.jpg 384w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-90x67.jpg 90w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-180x135.jpg 180w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-561x421.jpg 561w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-265x199.jpg 265w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-531x399.jpg 531w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-364x273.jpg 364w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-728x546.jpg 728w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-608x456.jpg 608w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-64x48.jpg 64w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-128x96.jpg 128w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-313x235.jpg 313w" sizes="auto, (max-width: 750px) 100vw, 750px" />Četiri sastojka koja mnogi imaju kod kuće mogu pomoći u nezi kose koja je izgubila mekoću, sjaj i prirodnu punoću. Posle letnjih meseci kosa često postaje suva, lomljiva i beživotna. Dugotrajno izlaganje suncu, morskoj vodi, hloru iz bazena i često feniranje posebno utiču na krajeve, koji gube mekoću i postaju skloni pucanju. Najvažnije vesti ne [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img post-id="777119" fifulocal-featured="1" width="750" height="563" src="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Tajna bujne i sjajne kose krije se u kuhinji: Maska koja osvaja jednostavnošću" title="Tajna bujne i sjajne kose krije se u kuhinji: Maska koja osvaja jednostavnošću" title="Tajna bujne i sjajne kose krije se u kuhinji: Maska koja osvaja jednostavnošću" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" srcset="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576.jpg 750w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-300x225.jpg 300w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-192x144.jpg 192w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-384x288.jpg 384w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-90x67.jpg 90w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-180x135.jpg 180w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-561x421.jpg 561w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-265x199.jpg 265w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-531x399.jpg 531w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-364x273.jpg 364w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-728x546.jpg 728w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-608x456.jpg 608w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-64x48.jpg 64w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-128x96.jpg 128w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576-313x235.jpg 313w" sizes="auto, (max-width: 750px) 100vw, 750px" /><div>
<p>        <!-- image --><br />
        <!-- content --></p>
<p style="text-align: center;">
<h4><strong>Četiri sastojka koja mnogi imaju kod kuće mogu pomoći u nezi kose koja je izgubila mekoću, sjaj i prirodnu punoću.</strong></h4>
<p>Posle letnjih meseci kosa često postaje suva, lomljiva i beživotna. Dugotrajno izlaganje suncu, morskoj vodi, hloru iz bazena i često feniranje posebno utiču na krajeve, koji gube mekoću i postaju skloni pucanju.</p>
<p><span style="color: #005b96;"><strong>Najvažnije vesti ne moraju da vam promaknu! Pratite naš Telegram kanal i budite u toku sa događajima koji menjaju svet.</strong></span></p>
<p>U takvim situacijama dodatna nega može poboljšati izgled vlasi, a jedno od jednostavnih rešenja jeste domaća maska koja se priprema za svega nekoliko minuta.</p>
<p>Za ovu masku potrebna su četiri sastojka, među kojima su dva veoma pristupačna i često se već nalaze u domaćinstvu. Recept je jednostavan, ne zahteva posebnu opremu i može se uključiti u uobičajenu nedeljnu rutinu nege kose.</p>
<p>Osnovu maske čine jaja i gel aloje vere. Jaja se tradicionalno koriste u domaćim preparatima zbog sadržaja proteina, dok aloja vera daje smesi laganu teksturu i može doprineti osećaju hidratacije kose i kože glave.</p>
<p>Preostala dva sastojka su kokosovo ulje, koje može pomoći da suvi krajevi postanu mekši i zaglađeniji, i eterično ulje ruzmarina, koje maski daje prijatan miris i osećaj svežine.</p>
<p>Za jedno nanošenje na kosu srednje dužine potrebna su dva jaja, pola šolje gela aloje vere, odnosno približno 120 mililitara, dve kašičice kokosovog ulja, što odgovara količini od oko 10 mililitara, i šest kapi eteričnog ulja ruzmarina.</p>
<p>Priprema počinje mućenjem jaja viljuškom u manjoj činiji, sve dok se belanca i žumanca potpuno ne sjedine. Zatim se dodaje gel aloje vere i sve dobro promeša, nakon čega se umeša kokosovo ulje.</p>
<p>Ukoliko je kokosovo ulje očvrsnulo, potrebno ga je blago zagrejati dok ne postane tečno, ali ga pre dodavanja jajima treba ostaviti da se ohladi. Na kraju se dodaje šest kapi ulja ruzmarina i smesa meša dok ne postane ujednačena. Dodavanje drugih sastojaka nije potrebno.</p>
<p>Pripremljena maska ravnomerno se raspoređuje po kosi, od temena do krajeva. Manja količina može se nežno umasirati u kožu glave jagodicama prstiju, bez grebanja noktima. Nakon nanošenja kosa se skuplja i prekriva kapom za tuširanje ili starim peškirom.</p>
<p>Za uklanjanje maske preporučuje se mlaka voda, jer previše topla može izazvati zgrušavanje jaja i otežati njihovo ispiranje iz kose. Posle temeljnog ispiranja kosa se pere šamponom koji se inače koristi.</p>
<p>Ovaj domaći preparat ponekad se naziva keratinskom maskom, ali taj naziv ne znači da je reč o profesionalnom keratinskom tretmanu. Maska ne sadrži salonski keratinski preparat i njeno delovanje ne treba poistovećivati sa rezultatima profesionalnih postupaka.</p>
<p>Posebnu pažnju privlači tvrdnja da ovakva kombinacija sastojaka može znatno ubrzati rast kose i učiniti je bujnijom. Međutim, nijedna domaća maska ne može garantovati ubrzan rast, jer na njega utiču genetika, hormoni, ishrana i brojni drugi faktori.</p>
<p>Ulje ruzmarina pokazalo je zanimljive rezultate u jednom istraživanju, ali je korišćeno tokom više meseci i na drugačiji način nego u ovom receptu. Zbog toga se maska od aloje vere, jaja i ulja prvenstveno može posmatrati kao sredstvo za negu suve i oštećene kose, a ne kao dokazano rešenje protiv opadanja.</p>
<p>U slučajevima naglog ili obilnog gubitka kose, pojave mesta bez vlasi ili upornog svraba i nadraženosti kože glave, preporučuje se pregled dermatologa, jer takve promene mogu zahtevati drugačiji pristup.</p>
<p>Prednost ove domaće maske jeste jednostavna priprema uz male troškove. Četiri sastojka mogu pomoći da kosa posle izlaganja suncu, morskoj vodi i drugim spoljašnjim uticajima ponovo dobije mekši i zaglađeniji izgled, bez komplikovanog postupka i skupih preparata.</p>
</p></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<media:content url="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/bgfhwdfju576.jpg" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Kardiolog otkrio optimalno vreme za spavanje za zdravlje srca</title>
		<link>https://glassrbije.com/zivot/kardiolog-otkrio-optimalno-vreme-za-spavanje-za-zdravlje-srca/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 05 Nov 2026 14:04:53 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Život]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://glassrbije.com/zivot/kardiolog-otkrio-optimalno-vreme-za-spavanje-za-zdravlje-srca/</guid>

					<description><![CDATA[<img post-id="776866" fifulocal-featured="1" width="750" height="500" src="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Kardiolog otkrio optimalno vreme za spavanje za zdravlje srca" title="Kardiolog otkrio optimalno vreme za spavanje za zdravlje srca" title="Kardiolog otkrio optimalno vreme za spavanje za zdravlje srca" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" srcset="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398.jpg 750w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-300x200.jpg 300w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-180x120.jpg 180w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-561x374.jpg 561w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-265x177.jpg 265w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-531x354.jpg 531w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-364x243.jpg 364w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-728x485.jpg 728w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-608x405.jpg 608w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-72x48.jpg 72w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-144x96.jpg 144w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-313x209.jpg 313w" sizes="auto, (max-width: 750px) 100vw, 750px" />Vreme odlaska na spavanje može imati znatno veći uticaj na zdravlje srca nego što se obično pretpostavlja. Stručnjaci upozoravaju da nije važan samo broj sati provedenih u snu, već i svakodnevne navike koje određuju kada se organizam odmara. Redovan i kvalitetan san omogućava telu da tokom noći obavi važne procese oporavka. Posebno je značajan za [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img post-id="776866" fifulocal-featured="1" width="750" height="500" src="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Kardiolog otkrio optimalno vreme za spavanje za zdravlje srca" title="Kardiolog otkrio optimalno vreme za spavanje za zdravlje srca" title="Kardiolog otkrio optimalno vreme za spavanje za zdravlje srca" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" srcset="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398.jpg 750w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-300x200.jpg 300w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-180x120.jpg 180w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-561x374.jpg 561w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-265x177.jpg 265w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-531x354.jpg 531w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-364x243.jpg 364w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-728x485.jpg 728w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-608x405.jpg 608w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-72x48.jpg 72w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-144x96.jpg 144w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398-313x209.jpg 313w" sizes="auto, (max-width: 750px) 100vw, 750px" /><div>
<p>        <!-- image --><br />
        <!-- content --></p>
<p style="text-align: center;">
<h4><strong>Vreme odlaska na spavanje može imati znatno veći uticaj na zdravlje srca nego što se obično pretpostavlja. Stručnjaci upozoravaju da nije važan samo broj sati provedenih u snu, već i svakodnevne navike koje određuju kada se organizam odmara.</strong></h4>
<p>Redovan i kvalitetan san omogućava telu da tokom noći obavi važne procese oporavka. Posebno je značajan za kardiovaskularni sistem, jer se upravo tokom odmora odvijaju fiziološke promene koje doprinose pravilnom radu srca i regulaciji krvnog pritiska.</p>
<p>Ipak, čak ni dovoljan broj sati sna ne mora da bude garancija da su ispunjeni svi uslovi za zdrav noćni odmor. Promene u vremenu odlaska u krevet mogu predstavljati dodatno opterećenje za organizam.</p>
<p>Kardiolog Veronika Rouz objasnila je u intervjuu za Eating Well da je optimalno vreme za odlazak na spavanje između 22 i 23 časa. Prema njenim rečima, ovaj period posebno je povoljan za stabilizaciju krvnog pritiska i očuvanje zdravlja srca.</p>
<p>Rouz je upozorila da se kod osoba koje redovno zaspe posle ponoći povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Istovremeno, čak i kada čovek spava dovoljno dugo, svakodnevno menjanje vremena odlaska na spavanje može negativno uticati na zdravlje.</p>
<p>Tokom noći organizam prolazi kroz važne procese oporavka. Srčani ritam se usporava, krvni sudovi se opuštaju, a krvni pritisak prirodno opada. Ove promene omogućavaju kardiovaskularnom sistemu da se odmori od svakodnevnog opterećenja.</p>
<p>Međutim, redovno uskraćivanje sna ometa ove procese. Kada organizam nema dovoljno vremena za noćni oporavak, narušava se prirodna regulacija funkcija koje su važne za zdravlje srca i krvnih sudova.</p>
<p>Kardiolog je ukazala i na drugi problem koji se često zanemaruje. Nije poželjno ni redovno preterivanje sa spavanjem, jer san duži od devet sati tokom noći može biti povezan sa povećanim rizikom od hipertenzije, odnosno povišenog krvnog pritiska.</p>
<p>Zbog toga lekari preporučuju između sedam i devet sati sna tokom noći. Prema objašnjenju Rouz, odgovarajuća dužina spavanja povezana je sa pravilnim oporavkom organizma i zdravom regulacijom krvnog pritiska, dok je održavanje ustaljenog vremena odlaska u krevet važan deo tih navika.</p>
</p></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<media:content url="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/artzfgwerijvfgio398.jpg" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Ono što radi u organizmu iznenadilo je i istraživače</title>
		<link>https://glassrbije.com/zivot/ono-sto-radi-u-organizmu-iznenadilo-je-i-istrazivace/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 04 Nov 2026 08:10:36 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Život]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://glassrbije.com/zivot/ono-sto-radi-u-organizmu-iznenadilo-je-i-istrazivace/</guid>

					<description><![CDATA[<img post-id="776776" fifulocal-featured="1" width="750" height="563" src="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Ono što radi u organizmu iznenadilo je i istraživače" title="Ono što radi u organizmu iznenadilo je i istraživače" title="Ono što radi u organizmu iznenadilo je i istraživače" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" srcset="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587.jpg 750w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-300x225.jpg 300w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-192x144.jpg 192w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-384x288.jpg 384w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-90x67.jpg 90w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-180x135.jpg 180w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-561x421.jpg 561w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-265x199.jpg 265w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-531x399.jpg 531w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-364x273.jpg 364w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-728x546.jpg 728w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-608x456.jpg 608w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-64x48.jpg 64w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-128x96.jpg 128w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-313x235.jpg 313w" sizes="auto, (max-width: 750px) 100vw, 750px" />Jabuke spadaju među najistraživanije vrste voća, a pojedini rezultati naučnih studija pokazuju da njihovo redovno konzumiranje može imati mnogo veći značaj za zdravlje nego što se obično pretpostavlja. Poznata engleska izreka da jedna jabuka dnevno drži lekara podalje odavno je postala deo svakodnevnog govora. Iza nje, međutim, stoje zanimljiva naučna istraživanja koja su ispitivala uticaj [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img post-id="776776" fifulocal-featured="1" width="750" height="563" src="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Ono što radi u organizmu iznenadilo je i istraživače" title="Ono što radi u organizmu iznenadilo je i istraživače" title="Ono što radi u organizmu iznenadilo je i istraživače" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" srcset="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587.jpg 750w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-300x225.jpg 300w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-192x144.jpg 192w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-384x288.jpg 384w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-90x67.jpg 90w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-180x135.jpg 180w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-561x421.jpg 561w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-265x199.jpg 265w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-531x399.jpg 531w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-364x273.jpg 364w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-728x546.jpg 728w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-608x456.jpg 608w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-64x48.jpg 64w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-128x96.jpg 128w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587-313x235.jpg 313w" sizes="auto, (max-width: 750px) 100vw, 750px" /><div>
<p>        <!-- image --><br />
        <!-- content --></p>
<p style="text-align: center;">
<h4><strong>Jabuke spadaju među najistraživanije vrste voća, a pojedini rezultati naučnih studija pokazuju da njihovo redovno konzumiranje može imati mnogo veći značaj za zdravlje nego što se obično pretpostavlja.</strong></h4>
<p>Poznata engleska izreka da jedna jabuka dnevno drži lekara podalje odavno je postala deo svakodnevnog govora. Iza nje, međutim, stoje zanimljiva naučna istraživanja koja su ispitivala uticaj ovog voća na srce, krvne sudove, varenje, metabolizam i procese povezane sa starenjem.</p>
<p>Posebnu pažnju naučnika privlače sastojci koji se nalaze u kori i mesu jabuke, ali i rezultati eksperimenata u kojima su određena jedinjenja pokazala sposobnost da utiču na ćelije raka. Pojedina istraživanja zabeležila su i značajne promene nivoa holesterola kod ljudi koji su svakodnevno konzumirali jabuke.</p>
<p>Jedno od najzanimljivijih pitanja jeste može li redovno konzumiranje jabuka doprineti dužem životu. Istraživači Univerziteta u Kembridžu godinama su proučavali zdravstvene navike i stanje približno 25.000 ljudi u okviru velike britanske studije EPIC-Norfolk, koja je obuhvatila odrasle osobe različitih starosnih grupa, uključujući ljude između 49 i 79 godina.</p>
<p>Istraživanja ishrane i dugovečnosti pokazuju da je veći unos voća povezan sa manjim rizikom od pojedinih hroničnih bolesti i prevremene smrti. Ipak, nije dokazano da upravo jedna jabuka dnevno sama po sebi produžava život. Značaj ovog voća proizlazi iz kombinacije vlakana, antioksidanata i drugih biološki aktivnih materija koje mogu doprineti očuvanju zdravlja.</p>
<p>Među najvažnijim sastojcima nalazi se pektin, prirodni biljni polisaharid koji pripada grupi rastvorljivih dijetetskih vlakana. On u digestivnom traktu formira gelastu masu koja može da uspori apsorpciju određenih materija i doprinese regulisanju holesterola.</p>
<p>Pektin je posebno zanimljiv zbog sposobnosti vezivanja pojedinih metala i drugih supstanci. U istraživanjima je ispitivana njegova primena za smanjenje apsorpcije teških metala, ali i radioaktivnog cezijuma.</p>
<p>Jedno istraživanje sprovedeno među 64 dece iz područja pogođenih posledicama černobiljske katastrofe pokazalo je da je primena preparata koji sadrži pektin bila povezana sa značajnijim smanjenjem količine radioaktivnog cezijuma u organizmu nego primena placeba. Tokom jednomesečnog praćenja zabeleženo je prosečno smanjenje od 62,6 odsto u grupi koja je dobijala preparat, naspram 13,9 odsto u kontrolnoj grupi.</p>
<p>Međutim, kasnije manje istraživanje u Japanu nije potvrdilo statistički značajan dodatni efekat pektina. Zbog toga se ne može tvrditi da svakodnevno jedenje jabuka pouzdano uklanja radioaktivne materije ili teške metale iz organizma. U pomenutim istraživanjima korišćeni su preparati sa određenim količinama pektina, što nije isto kao konzumiranje svežeg voća.</p>
<p>Druga važna osobina jabuka povezana je sa zaštitom ćelija od oksidativnog stresa. Ovo voće sadrži antioksidanse, među kojima su kvercetin, katehini, hlorogenska kiselina i različiti polifenoli.</p>
<p>Njihova uloga jeste da učestvuju u neutralisanju slobodnih radikala, odnosno nestabilnih molekula koji u prevelikim količinama mogu oštetiti ćelijske strukture. Oksidativni stres povezuje se sa starenjem, kardiovaskularnim bolestima i razvojem pojedinih malignih oboljenja.</p>
<p>Posebno interesantno otkriće objavili su naučnici američkog Univerziteta Kornel. Oni su iz kore jabuka izdvojili 13 triterpenoida i ispitivali njihovo delovanje na ljudske ćelije raka dojke, jetre i debelog creva u laboratorijskim uslovima.</p>
<p>Rezultati su pokazali da pojedina izdvojena jedinjenja mogu da uspore razmnožavanje malignih ćelija, dok su neka ispoljila i snažnije delovanje na određene ćelijske linije. Ova istraživanja otvorila su mogućnost daljeg proučavanja sastojaka jabuke u prevenciji malignih bolesti.</p>
<p>Ipak, postoji važna razlika između laboratorijskih rezultata i delovanja hrane u ljudskom organizmu. Činjenica da jedinjenje iz jabuke usporava rast ćelija raka u laboratoriji ne znači da jedenje jabuka može izlečiti rak ili pouzdano sprečiti njegov nastanak. Za takav zaključak neophodni su odgovarajući klinički dokazi.</p>
<p>Treća značajna korist jabuka odnosi se na zdravlje srca i krvnih sudova, a jedno istraživanje američkog Univerziteta Floride privuklo je pažnju posebno upečatljivim rezultatima.</p>
<p>Naučnici su tokom godinu dana pratili 160 žena u postmenopauzi, koje su bile raspoređene u dve grupe. Jedna grupa svakodnevno je konzumirala 75 grama suvih jabuka, dok je druga dobijala suve šljive.</p>
<p>Preliminarni rezultati pokazali su da je kod žena koje su jele suve jabuke nivo LDL, odnosno takozvanog lošeg holesterola, bio smanjen za približno 23 odsto. U istraživanju su zabeležene i promene drugih pokazatelja povezanih sa kardiovaskularnim zdravljem.</p>
<p>Detaljnija analiza, objavljena 2012. godine, pokazala je povoljne promene holesterola tokom praćenja, mada između dve grupe nisu za sve pokazatelje utvrđene statistički značajne razlike. To znači da rezultati jesu zanimljivi, ali ne predstavljaju dokaz da će svaka osoba koja jede jabuke ostvariti jednako veliko smanjenje holesterola.</p>
<p>Pektin može doprineti ovom efektu vezivanjem žučnih kiselina u crevima, čime se podstiče njihovo izlučivanje. Pošto organizam za stvaranje novih žučnih kiselina koristi holesterol, ovaj proces može doprineti njegovom snižavanju u krvi.</p>
<p>Sistematski pregled 18 randomizovanih kliničkih istraživanja, objavljen 2022. godine, takođe je pokazao da jabuke i proizvodi od jabuka mogu povoljno uticati na holesterol, naročito kod osoba koje već imaju povišene vrednosti. Međutim, prosečni efekti bili su znatno skromniji od rezultata pojedinačnih istraživanja.</p>
<p>Četvrta važna osobina jabuka odnosi se na pravilno funkcionisanje digestivnog sistema. Njihova vlakna podstiču normalan rad creva, povećavaju zapreminu stolice i mogu pomoći osobama koje imaju problema sa zatvorom.</p>
<p>Pektin služi i kao supstrat za određene korisne crevne bakterije. Njegovom fermentacijom nastaju kratkolančane masne kiseline, koje imaju značajnu ulogu u održavanju zdravlja sluzokože debelog creva.</p>
<p>Jabuke sadrže i organske kiseline, pre svega jabučnu kiselinu, koje doprinose njihovom karakterističnom ukusu. Iako učestvuju u sastavu hrane koja se vari, nema dovoljno dokaza da same po sebi značajno poboljšavaju varenje kod svih ljudi.</p>
<p>Zanimljivo je da način pripreme jabuke može uticati na njeno delovanje. Sveže jabuke sa korom obezbeđuju više celovitih vlakana, dok kuvane i pečene jabuke imaju mekšu strukturu i nekim ljudima mogu biti lakše za varenje.</p>
<p>Ipak, jabuke sadrže i fruktozu i sorbitol, koji kod osetljivih osoba mogu izazvati nadimanje, gasove ili nelagodnost u stomaku. Zbog toga njihovo delovanje na digestivni sistem nije jednako kod svih ljudi.</p>
<p>Peta važna činjenica odnosi se na koru jabuke, koja predstavlja posebno bogat izvor korisnih biljnih jedinjenja. U njoj se nalazi značajan deo polifenola, uključujući kvercetin i druge antioksidanse koji se proučavaju zbog mogućeg zaštitnog delovanja na ćelije.</p>
<p>Istraživanja pokazuju da kora pojedinih sorti jabuka sadrži znatno veću koncentraciju određenih antioksidanasa nego unutrašnji deo ploda. Upravo zbog toga naučnici posebnu pažnju posvećuju jedinjenjima koja se nalaze neposredno ispod površine jabuke.</p>
<p>Međutim, prilikom konzumiranja kore mora se voditi računa o poreklu voća i mogućim ostacima pesticida. Najbolji izbor za jedenje jabuka sa korom jesu plodovi iz pouzdanog biološkog uzgoja, naročito oni za koje postoji potvrda da nisu prskani pesticidima.</p>
<p>Važno je znati da oznaka organske proizvodnje sama po sebi ne znači da pesticidi nisu korišćeni, jer su i u organskom uzgoju dozvoljena određena sredstva za zaštitu bilja. Zbog toga je poznavanje proizvođača i načina uzgoja posebno značajno.</p>
<p>Ukoliko neko nije siguran u poreklo jabuke i način njenog tretiranja, preporučljivo je da plod najpre dobro opere, a zatim koru tanko oljušti. Na taj način može se ukloniti deo eventualnih ostataka pesticida sa površine i iz kore, mada se istovremeno gubi i deo korisnih sastojaka. Pranje pod tekućom vodom takođe smanjuje površinske nečistoće, ali ne garantuje potpuno uklanjanje svih ostataka pesticida.</p>
<p>Pored ovih pet najpoznatijih oblasti istraživanja, jabuke imaju još nekoliko korisnih svojstava koja zaslužuju pažnju.</p>
<p>Jedna jabuka srednje veličine sadrži približno 95 kalorija, oko četiri grama dijetetskih vlakana i značajnu količinu vode. Zbog toga može doprineti osećaju sitosti, naročito kada se jede cela, umesto u obliku soka.</p>
<p>Za osobe koje žele da kontrolišu telesnu težinu posebno je značajno to što žvakanje celog voća i prisustvo vlakana mogu usporiti konzumiranje hrane i produžiti osećaj sitosti. Jabuka tako može biti korisna zamena za energetski bogatije grickalice.</p>
<p>Jabuke sadrže i kalijum, mineral neophodan za normalno funkcionisanje mišića i nerava, kao i za regulisanje ravnoteže tečnosti u organizmu. Iako nisu među najbogatijim izvorima ovog minerala, doprinose njegovom dnevnom unosu.</p>
<p>Prisutan je i vitamin C, koji učestvuje u stvaranju kolagena i normalnom funkcionisanju imunog sistema. Količina vitamina C zavisi od sorte, zrelosti i uslova čuvanja, a jabuke nisu njegov naročito koncentrisan izvor.</p>
<p>Još jedna potencijalna korist odnosi se na regulisanje šećera u krvi. Kada se jabuka jede cela, njena vlakna usporavaju pražnjenje želuca i mogu doprineti postepenijem porastu glukoze nego kada se ista količina voća konzumira u obliku bistrog soka.</p>
<p>Polifenoli iz jabuka takođe se proučavaju zbog mogućeg uticaja na osetljivost organizma na insulin i metabolizam glukoze. Ipak, trenutno nema dovoljno dokaza da same jabuke mogu sprečiti ili lečiti dijabetes.</p>
<p>Sistematski pregled 38 istraživanja na ljudima, objavljen 2026. godine, ukazao je na moguće povoljne efekte jabuka na regulaciju glukoze, antioksidativni kapacitet, funkciju krvnih sudova i sastav crevne mikrobiote. Autori su istovremeno naglasili da se rezultati različitih studija znatno razlikuju i da još nema dovoljno dokaza za konačne zaključke o svim zdravstvenim efektima.</p>
<p>Jabuke se mogu pripremati na brojne načine, a dva jednostavna recepta omogućavaju da se iskoriste njihova vlakna i prirodna slatkoća bez dodavanja rafinisanog šećera.</p>
<p>Za prvi recept potrebne su dve srednje jabuke, četiri kašike ovsenih pahuljica, jedna kašičica cimeta, nekoliko oraha i približno 100 mililitara vode.</p>
<p>Jabuke treba oprati, odstraniti im sredinu i iseći ih na manje komade. Ako nisu iz pouzdanog uzgoja, preporučuje se da se prethodno tanko oljušte. Zatim se stavljaju u manju posudu sa vodom i kuvaju na blagoj temperaturi približno pet minuta. Dodaju se ovsene pahuljice i cimet, pa se sve zajedno kuva još pet do sedam minuta, dok jabuke ne omekšaju, a ovsene pahuljice ne upiju tečnost.</p>
<p>Na kraju se dodaju sitno iseckani orasi. Dobija se topao obrok koji sadrži vlakna iz jabuka i ovsa, kao i korisne nezasićene masti iz oraha. Pošto jabuke sadrže prirodne šećere, dodatno zaslađivanje uglavnom nije potrebno.</p>
<p>Drugi recept predstavlja jednostavan desert od pečenih jabuka sa orasima i cimetom, za koji su potrebne četiri jabuke, četiri kašičice mlevenih oraha, pola kašičice cimeta i malo vode.</p>
<p>Jabuke se operu, po potrebi tanko oljušte, a zatim im se pažljivo ukloni sredina, tako da donji deo ostane zatvoren. U svaku jabuku stavlja se po jedna kašičica mlevenih oraha pomešanih sa cimetom.</p>
<p>Pripremljene jabuke raspoređuju se u posudu za pečenje, na čije dno treba sipati nekoliko kašika vode. Peku se na temperaturi od 180 stepeni približno 20 do 30 minuta, u zavisnosti od njihove veličine i sorte.</p>
<p>Pečene jabuke mogu se jesti tople ili hladne. Tokom pečenja postaju mekše i slađe zbog promena u strukturi ploda i isparavanja dela vode, pa dodatni šećer nije neophodan. Orasi obezbeđuju dodatne hranljive materije, a jabuke zadržavaju značajan deo dijetetskih vlakana, što ovaj desert čini korisnijim izborom od mnogih industrijskih slatkiša.</p>
</p></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<media:content url="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/ngelfu587.jpg" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Ove namirnice svakodnevno jedemo, a posledice mogu biti ozbiljne!</title>
		<link>https://glassrbije.com/zivot/ove-namirnice-svakodnevno-jedemo-a-posledice-mogu-biti-ozbiljne/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 03 Nov 2026 08:09:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Život]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://glassrbije.com/zivot/ove-namirnice-svakodnevno-jedemo-a-posledice-mogu-biti-ozbiljne/</guid>

					<description><![CDATA[<img post-id="776701" fifulocal-featured="1" width="750" height="500" src="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Ove namirnice svakodnevno jedemo, a posledice mogu biti ozbiljne!" title="Ove namirnice svakodnevno jedemo, a posledice mogu biti ozbiljne!" title="Ove namirnice svakodnevno jedemo, a posledice mogu biti ozbiljne!" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" srcset="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365.jpg 750w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-300x200.jpg 300w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-180x120.jpg 180w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-561x374.jpg 561w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-265x177.jpg 265w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-531x354.jpg 531w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-364x243.jpg 364w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-728x485.jpg 728w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-608x405.jpg 608w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-72x48.jpg 72w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-144x96.jpg 144w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-313x209.jpg 313w" sizes="auto, (max-width: 750px) 100vw, 750px" />Zdravlje srca može biti ozbiljno ugroženo svakodnevnim navikama u ishrani, čak i kada pojedine namirnice na prvi pogled ne deluju posebno štetno. Problem nije samo u tome šta se povremeno nalazi na tanjiru, već koliko često određena hrana postaje deo svakodnevnog jelovnika. Upravo zbog toga stručnjaci upozoravaju da se rizici ne mogu procenjivati posmatranjem samo [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img post-id="776701" fifulocal-featured="1" width="750" height="500" src="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="Ove namirnice svakodnevno jedemo, a posledice mogu biti ozbiljne!" title="Ove namirnice svakodnevno jedemo, a posledice mogu biti ozbiljne!" title="Ove namirnice svakodnevno jedemo, a posledice mogu biti ozbiljne!" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" srcset="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365.jpg 750w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-300x200.jpg 300w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-180x120.jpg 180w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-561x374.jpg 561w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-265x177.jpg 265w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-531x354.jpg 531w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-364x243.jpg 364w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-728x485.jpg 728w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-608x405.jpg 608w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-72x48.jpg 72w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-144x96.jpg 144w, https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365-313x209.jpg 313w" sizes="auto, (max-width: 750px) 100vw, 750px" /><div>
<p>        <!-- image --><br />
        <!-- content --></p>
<p style="text-align: center;">
<h4><strong>Zdravlje srca može biti ozbiljno ugroženo svakodnevnim navikama u ishrani, čak i kada pojedine namirnice na prvi pogled ne deluju posebno štetno. </strong></h4>
<p>Problem nije samo u tome šta se povremeno nalazi na tanjiru, već koliko često određena hrana postaje deo svakodnevnog jelovnika. Upravo zbog toga stručnjaci upozoravaju da se rizici ne mogu procenjivati posmatranjem samo jednog proizvoda, već celokupnog načina ishrane i života.</p>
<p><span style="color: #005b96;"><strong>Želite više od uobičajenih naslova? Pridružite se našem Telegram kanalu i svakodnevno otkrivajte zanimljive vesti i analize.</strong></span></p>
<p>Neurolog i lekar restorativne medicine Aleksej Mamatov izdvojio je pet grupa namirnica i prehrambenih navika koje mogu nepovoljno uticati na kardiovaskularno zdravlje. On naglašava da nije sasvim ispravno govoriti o jednoj namirnici kao najvećem neprijatelju srca, jer dugoročne posledice prvenstveno zavise od redovnosti i količine konzumiranja određene hrane.</p>
<p>Na prvom mestu nalazi se prerađeno meso, posebno kobasice, viršle, hot-dogovi i slanina. Ovi proizvodi često sadrže velike količine soli i zasićenih masti, a njihova redovna upotreba povezana je sa nepovoljnim posledicama po zdravlje. Zbog takvog sastava, Mamatov smatra da upravo ovoj grupi namirnica treba posvetiti posebnu pažnju prilikom promene prehrambenih navika.</p>
<p>Drugi značajan faktor rizika predstavlja prekomeran unos soli. Njena velika količina u svakodnevnoj ishrani može dovesti do povećanja krvnog pritiska, čime raste i opasnost od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Zbog toga se savetuje ograničavanje sušene ribe, slanih krekera, čipsa i drugih proizvoda sa visokim sadržajem soli.</p>
<p>Posebno upozorenje odnosi se na zaslađene gazirane napitke, koji predstavljaju treću rizičnu kategoriju. Njihovo redovno konzumiranje doprinosi povećanju telesne težine, porastu nivoa triglicerida u krvi i razvoju metaboličkih poremećaja. Takve promene mogu dodatno opteretiti kardiovaskularni sistem, naročito kada su slatki napici stalni deo ishrane.</p>
<p>Četvrtu grupu čine namirnice bogate zasićenim mastima, posebno kada zauzimaju veliki deo svakodnevnog jelovnika. Među njima su masno meso, životinjska mast, puter, masni sirevi i pavlaka sa visokim procentom mlečne masti. Problem nastaje kada se takvi proizvodi konzumiraju često i u većim količinama, umesto da budu samo povremeni deo ishrane.</p>
<p>Peti faktor rizika predstavlja ultraprerađena hrana. Njena štetnost posebno dolazi do izražaja kada redovno potiskuje namirnice koje bi trebalo da čine osnovu uravnoteženog jelovnika, poput povrća, voća, integralnih žitarica i mahunarki. Na taj način svakodnevna ishrana postaje siromašnija namirnicama važnim za očuvanje zdravlja.</p>
<p>Mamatov ističe da nijedna pojedinačna zdrava namirnica ne može sama da obezbedi zaštitu srca. Pored kvaliteta ishrane, presudnu ulogu imaju fizička aktivnost, dovoljno sna, održavanje odgovarajuće telesne težine, kontrola krvnog pritiska i holesterola, kao i praćenje drugih faktora rizika. Zbog toga očuvanje kardiovaskularnog zdravlja zahteva sveobuhvatan pristup, a ne samo izbacivanje pojedinih proizvoda iz jelovnika.</p>
</p></div>
]]></content:encoded>
					
		
		
		<media:content url="https://glassrbije.com/wp-content/uploads/2026/11/anjkwe7zflik365.jpg" medium="image"></media:content>
	</item>
	</channel>
</rss>

<!--
Performance optimized by W3 Total Cache. Learn more: https://www.boldgrid.com/w3-total-cache/?utm_source=w3tc&utm_medium=footer_comment&utm_campaign=free_plugin

Page Caching using Disk: Enhanced 

Served from: glassrbije.com @ 2026-11-22 13:29:05 by W3 Total Cache
-->