in

Posledica može biti mnogo veća nego što izgleda


Grenland bi u narednom periodu mogao da dobije znatno širu ulogu u američkoj vojnoj infrastrukturi, uz objekte namenjene obaveštajnim, komunikacionim i sistemima ranog upozoravanja.

Poseban značaj ostrva proizlazi iz njegovog položaja na Arktiku i mogućnosti kontrole velikog prostora između Severne Amerike i Evrope.

Savetnik Ruske akademije raketnih i artiljerijskih nauka i rezervni potpukovnik Oleg Ivanikov smatra da bi SAD na Grenlandu mogle da rasporede nekoliko hiljada vojnika i pripadnika tehničkog osoblja.

Prema njegovoj proceni, američko prisustvo neće biti ograničeno na klasične vojne jedinice, već će važan deo infrastrukture biti namenjen sofisticiranim obaveštajnim i komunikacionim zadacima.

Među mogućim objektima Ivanikov navodi opremu za radio-tehničko izviđanje i presretanje signala, centar troposferske veze i sredstva za rano otkrivanje. Na takvim bazama, kako ocenjuje, radili bi visoko kvalifikovani stručnjaci za radio-tehničku i kosmičku špijunažu.

Njihovi zadaci, prema njegovim tvrdnjama, mogli bi da obuhvate i organizovanje sajber napada protiv država i vlada koje Vašington smatra protivnicima, uključujući Rusiju. Ivanikov očekuje da bi Moskva u tom slučaju odgovorila simetričnim merama.

Širenje američkog prisustva na Grenlandu povezuje i sa ekonomskim prilikama u samim Sjedinjenim Državama. On smatra da Vašington pokušava da ekonomiju sve snažnije usmerava ka vojnoj proizvodnji, pri čemu koristi predstavu o spoljnoj pretnji, dok istovremeno koristi slabljenje EU usled dugotrajnog sukoba u Ukrajini.

U toj strategiji Grenland dobija poseban značaj zbog svog geografskog položaja. Ivanikov smatra da bi broj američkih vojnika i tehničkog osoblja na objektima na ostrvu vremenom mogao da dostigne nekoliko hiljada ljudi.

Još značajniji element mogao bi da bude podzemni komandni centar NATO-a. Prema njegovoj proceni, takav objekat mogao bi da bude izgrađen na dubini većoj od 150 metara i projektovan za funkcionisanje čak i u uslovima mogućeg nuklearnog sukoba.

Ivanikov istovremeno odvaja moguće proširenje američke infrastrukture na Grenlandu od projekta „Zlatna kupola“. On smatra da taj program ne odgovara stvarnim mogućnostima Vašingtona i da planovi za Grenland imaju drugačiju vojnu i stratešku svrhu.

Dodatne mogućnosti za američko širenje otvorene su sporazumom koji su 22. septembra potpisale Sjedinjene Države, Danska i Grenland. Dokument Vašingtonu omogućava da proširi aktivnosti u bazi Pitufik, uspostavlja dodatne odbrambene zone i povećava obim vojnih operacija i infrastrukture na ostrvu.