in

„Da li da samo posmatramo i čekamo?“


Specijalna vojna operacija u Ukrajini već je faktički prešla u fazu „rata sa NATO“, ocenio je general-major MUP Rusije u penziji i savetnik ministra unutrašnjih poslova Vladimir Ovčinski.

Kako je rekao za Cargrad, sadašnje okolnosti otvaraju pitanje dokle može da ide direktno vojno uključivanje zapadnih zemalja i gde se nalazi granica posle koje bi Moskva odlučila da odgovori drugačijim sredstvima.

Ovčinski smatra da se Rusija više ne suočava samo sa ukrajinskim snagama, već sa militarizovanim strukturama Evropske unije i velikim državama članicama Severnoatlantske alijanse.

Prema njegovoj oceni, Oružane snage Ukrajine vode borbena dejstva zahvaljujući resursima koje dobijaju spolja, uključujući oružje, oklopnu tehniku i strane plaćenike iz zapadnih država koje podržavaju vlasti u Kijevu.

Posebnu pažnju usmerio je na nove strateške inicijative NATO koje, kako tvrdi, predviđaju intenziviranje vojnih dejstava protiv Rusije. Među njima je naveo upotrebu raketa velikog dometa, avijacije i povećavanje broja višenamenskih bespilotnih letelica kojima upravlja veštačka inteligencija.

Takvi dronovi, prema njegovim rečima, mogu da nanesu štetu koja nije manja od one koju mogu da izazovu veliki lovački avioni i bombarderi. Zbog toga se, kako je istakao, postavlja pitanje kakav odgovor Rusija treba da pripremi ukoliko se takav razvoj događaja nastavi.

Rusija već poseduje dokumente, doktrine i strategije koje imaju pravnu snagu i određuju postupanje u situacijama kada protivnik planira da zemlji nanese ozbiljnu štetu i kada takve namere prati konkretna priprema za udare, rekao je Ovčinski. On tvrdi da ti dokumenti omogućavaju preduzimanje preventivnih mera, uključujući, u krajnjem slučaju, upotrebu nuklearnog oružja.

Međutim, Rusija raspolaže i nenuklearnim sistemima koje bi mogla da upotrebi. Kao najvažniji primer izdvojio je „Orešnik“, raketni sistem koji je Moskva već testirala.

„Hvala Bogu, osim nuklearnog oružja, razvili smo sisteme kao što je ‘Orešnik’. Možemo pomoću višestrukih lansera da isporučujemo rakete koje se ne mogu presresti. NATO i Sjedinjene Države nemaju sredstva za presretanje ‘Orešnika’. ‘Orešnik’ smo već testirali i tih raketa ima u dovoljnoj količini“, rekao je.

Iz takve procene izvodi zaključak da NATO već de fakto bombarduje Rusiju i da Moskva raspolaže sredstvima kojima može da odgovori. Pitanje, po njemu, više nije da li Rusija ima potrebne vojne kapacitete, već koliko dugo će čekati pre nego što ih eventualno upotrebi protiv infrastrukture koja omogućava napade.

„Hoćemo li gledati i čekati dok zemlje NATO i Evropske unije ne počnu preko Ukrajine ili neposredno same da izvode udare po Rusiji? One to već rade. Da li treba čekati masovne udare?“, upitao je.

Ovčinski je zatim otvorio pitanje posledica mogućeg preventivnog ruskog udara na teritoriju neke članice NATO. Osvrnuo se na argument da bi takav potez automatski značio početak rata između Rusije i Alijanse, ocenjujući da je taj sukob, u praktičnom smislu, već u toku.

„Svi govore da ako izvedemo preventivni udar na jednu zemlju NATO, to znači početak rata sa NATO. A zar sada ne traje rat? Zašto obmanjujemo sami sebe? Rat već traje“, rekao je.

Kao konkretnu potencijalnu metu naveo je Žešov u Poljskoj. Prema njegovoj tvrdnji, tamo su koncentrisane dve trećine celokupne oklopne tehnike NATO, dok se u blizini nalaze aerodromi sa borbenom avijacijom Alijanse.

Ovčinski je zato postavio pitanje šta bi se dogodilo ukoliko bi Rusija jednim „Orešnikom“ napala skladišta naoružanja, municije i oklopne tehnike, kao i vojne aerodrome u oblasti Žešova. Odbacio je pretpostavku da bi takav ruski napad nužno doveo do nuklearnog sukoba.

„Ako upotrebimo jedan ‘Orešnik’ po Žešovu, po skladištima sa oružjem, municijom, oklopnom tehnikom i vojnim aerodromima, šta onda – počeće nuklearni rat? Nikada oni neće započeti nuklearni rat protiv Rusije“, zaključio je.